Uvoz energenata iz Rusije - u ovom trenutku nužan je za život građana Europske unije. Dok Zapad raspravlja o zabrani uvoza ruskih energenata kao odgovor na invaziju Ukrajine, postavlja se pitanje može li opskrba Starog kontinenta biti osigurana na neki drugi način? Ako iranska nafta ponovno poteče, može li ona kompenzirati ruske količine? Možemo li očekivati još više cijene goriva u budućnosti?
Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a izložio je izvore plina o kojim se najviše priča u Bruxellesu. Rekao je kako će prijedloge predstaviti krajem tjedna predsjednici država i vlada na neformalnom sastanku kad se budu sastajli u Versaillesu.
'Do kraja godine trebalo bi smanjiti 2/3 uvoza ruskog plina. Prvi nadomjestak je zelena energija, obnovljivi izvori energije, drugi je iz biomase, treći obnovljivi vodik i četvrti diverzifikacija. Već se tri mjeseca vode pregovori o diverzifikaciji.', rekao je Vinković gostujući u emisiji HRT-a 'Otvoreno' o tome kako smanjiti europsku ovisnost o ruskim energentima.
vezane vijesti
Kaže kako je predsjednica Europske komisije nekoliko puta razgovarala s američkim predsjednikom Joe Bidenom te da Amerikanci imaju dva LNG terminala odakle bi većina ukapljenog plina trebala poteći prema Europi.
'Drugi izvor je Katar. Održani su sastanci ministara vanjskih poslova EU-a i Zaljevskih zemalja. Treći izvor ukapljenog plina mogla bi biti Australija, što je malo kompliciranije. Postoji i dotok plina iz Alžira. Jedan krak ide prema Španjolskoj i Portugalu, a drugi, talijanski, koji se najviše spominje - može povećati kapacitete za 40 posto', istaknuo je.
Dodao je da se to moglo napraviti ranije, 2018. kada je bivši amrički predsednik Trump predložio diverzifikaciju. Istaknuo je da je predsjednica EK Ursula von der Leyen naglasila da se 'ne smijemo oslanjati na izvore energenata iz države koja nam prijeti', a potpredsjednik EK Frans Timmermans da su sve opcije na stolu.
Ljubo Jurčić, professor emeritus, ekonomski stručnjak, složio se da se Europi trebao dogoditi rat u Ukrajini kako bi osvjestila duboku ovisnost o ruskom plinu.
'Iako je to odavno poznato, ljudi koji se bave energetikom to znaju. Isto tako je postojala nada da će se Rusija demokratizirati, da će rasti suradnja. Događa se obratna situacija od one nakon 2. svjetskog rata - prekida se trgovina, zemlje se zatvaraju jedna prema drugoj i ja se samo nadam da iz ove političke diplomacije postoji ekonomska i gospodarska diplomacija koja gleda kako ovu situaciju riješiti', rekao je te dodao kako je nafta energent, ali je instrument geopolitike i da je to njena glavna definicija.
'A ovisni smo o njoj. Nova generacija ljudi vodi Europu, koja zaboravlja prošle svjetske ratove i misli da je to sve normalno. Ali za svaki se rat mislilo da je zadnji', dodao je.
Energetski stručnjak Igor Dekanić rekao je da ovdje svjedočimo o početku preslagivanja energetske slike svijeta, 'a početak je uvijek kriza'.
'Ovo me dosta podsjeća na naftnu krizu '73, '74 pa '79. Isto je cijena skočila 4 puta. Isto smo imali veliku ovisnost Amerike i Zapadne Europe o nafti s Bliskog istoka i kad se uključila geopolitika i jedan od ratova na Bliskom istoku onda je buknula kriza', istaknuo je.
Dekanić je rekao kako će se ovdje vjerojatno 'početi s jedne strane diplomatski raditi na što bržem zaustavljanju rata, a energetski će se tek sada početi pripremati i pojedine zemlje'. Podsjetio je kako je energetika u Europskoj uniji predmet nacionalne politike.
'Dakle energetiku vodi svaka zemlja za sebe, a koordinacija je zajednička, europska. I sada će se vjerojatno ubrzati mogućnosti za diversifikaciju izvora, to znači ulazak Irana ponovno u naftnu i plinsku igru barem u europskom kontinentu, to znači političke pretpostavke skidanje sankcija Iranu ili ublažavanje tih sankcija itd. To znači povećane investicije u obnovljive izvore i u zelenu tranziciju ili u energetsku tranziciju, ali ta tranzicija i realan izbor tehnički i komercijalno iskoristivih velikih količina energije iz obnovljivih izvora, zato treba i velika ulaganja i dugo vremena', naglasio je.
