Riječ je o letjelici koju Južna Koreja razvija s Indonezijom radi opremanja dvaju ratnih zrakoplovstava naprednim višenamjenskim lovcem čija konstrukcija ima manji radarski odraz od bilo kojeg borbenog aviona četvrte generacije, ali koji u svojim unutarnjim odjeljcima ipak ne nosi oružje kao lovci pete generacije. Donosimo što je sve testirano te hoće li Seul i Jakarta moći poštovati rokove koje su si nametnuli kako bi opremili svoje vojske u jeku indopacifičkih trzavica.

Južnokorejska agencija Yonhap izvijestila je, pozivajući se na tamošnju Upravu za obrambeni program nabave (DAPA), da su provedena prva testiranja dijela planiranog naoružanja na prototipovima borbenog aviona KF-21. Agencija precizira da su ispitivanja uključivala drugi i treći prototip tog lovca te su testiranja obavljena u zračnom prostoru iznad južne obale Južne Koreje.

Dva prototipa, nastavlja Yonhap, poletjela su iz baze u Sacheonu, nekih 300 kilometara od Seula, gdje je smješteno 3. obučno krilo južnokorejskog ratnog zrakoplovstva. Tijekom testova ispitane su moguće promjene dizajna aviona, njegovih motora i aerodinamičkih karakteristika prilikom korištenja naoružanja.

DAPA je precizirala da je drugi prototip KF21 uspješno lansirao naprednu radarski vođenu raketu izvan vizualnog dometa (BVRAAM) tipa Meteor, koju izrađuje europski koncern MBDA, a superiornija je u odnosu na druge rakete tog tipa. Riječ je o trenutno najtraženijem projektilu te vrste u svijetu, a koriste ga borbeni avioni poput Gripena, Eurofighter Typhoona i Dassaultovog Rafalea, kakvi trebaju stići u Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Uz to, ispaljeno je 100 komada 20-milimetarskog streljiva iz rotirajućeg, tzv. Gatlingova topa tipa M61A2.

Ništa bez Meteora

Valja reći da Meteor ima domet od 200 kilometara i brzinu od čak četiri Macha, što može zahvaliti specifičnoj vrsti mlaznog motora, tzv. pogonskom sustavu TDR, koji razvija njemačka tvrtka Bayern-Chemie. Ovaj raketno-ramjet motor najprije ubrza projektil do brzine od dva Macha, a nakon što potroši gorivo raketnog motora, otvara kanal kroz koji ulazi zrak pa taj prostor postaje komora za izgaranje ramjet motora koji pak zagrijava kisik i omogućuje maksimalnu pokretljivost projektila tijekom završne faze leta. Pored toga, Meteor ima mogućnost prilagodbe unosa zraka, čime čuva energiju koju može osloboditi u završnoj fazi putanje prema cilju.

Nakon testova, DAPA je izvijestila da je KF-21 poduzeo 'još jedan korak' da bi postao 'potpuni borbeni avion' za zaštitu zračnog prostora zemlje. Prema DAPA-i, slijedi niz testova na malim i velikim visinama te različitim brzinama. Također postoje planovi za testiranje drugog oružja jer Seul inzistira na što većem obujmu korištenja naoružanja domaće proizvodnje. To bi, tvrdi Yonhap, bile zrak-zrak, zrak-zemlja te protubrodske i proturadijacijske rakete.

Prema planu, šest prototipova borbenog aviona bit će uključeno u ispitivanja koja će trajati do 2026. Krajem veljače 2023. izrađen je prototip perspektivnog KF-21 Boramae u inačici s dva sjedala, a tijekom druge polovice prošle godine obavljeni su prvi letovi jednosjedne varijante te nastavljeni u siječnju ove godine, kada je KF-21 prvi put probio zvučni zid.

Sva ta testiranja uslijedila su vrlo kratko nakon promocije prvog prototipa u travnju 2022. godine. Postoji i peti prototip, predstavljen u studenome prošle godine, no on je predan Indoneziji na zasebna ispitivanja. Treba podcrtati da Seul sudjeluje u projektu s 80 posto sudjelovanja, a ostatak čine resursi Jakarte. Prema planovima, do 2028. godine trebalo bi biti gotovo prvih 40 aviona, a njih još 80 do 2032. godine. Indonezija kao mlađi partner projekta trebala bi u sastavu svojeg ratnog zrakoplovstva imati 50 primjeraka KF-21.

U početku na meti kritika, a danas moguć izvozni hit

Seul razvija KF-21 da bi, uz već pristigle F-35 Lightning II, zamijenio svoje zastarjele lovce F-4E Phantom II i F-5E/F Tiger II. Projekt je dobio zamah posljednjih mjeseci, nakon što su u indopacifičkoj regiji zabilježene sve veće trzavice između Kine i SAD-a kao južnokorejskog i indonezijskog saveznika. Indonezija se pak namjerava riješiti svojih Su-30MK2 ruske proizvodnje, za koje Moskva zbog rata u Ukrajini više nije u stanju osigurati rezervne dijelove i ostalu podršku.

Zanimljivo je da je projekt, najavljen još 2001., u početku smatran preambicioznim pa je Korejski institut za obrambene analize (KIDA), kao svojevrstan think tank tamošnjeg ministarstva obrane, izrazio sumnju u sposobnost zemlje da dovrši poprilično kompliciran projekt. Faza razvoja imala je brojna kašnjenja i odgode, a protivnici programa učestalo su ukazivali na ekonomsku neisplativost. Sada Seul i Jakarta najavljuju i izvozni program zainteresiranim kupcima. Prema nekim informacijama, za KF-21 je zainteresirana Poljska, a s Južnom Korejom posljednjih godina intenzivira vojno-tehničku suradnju.

U kontekstu zasad tek trzavica u indopacifičkoj regiji, valja reći da se KF-21 prezentira kao avion koji će u značajnoj mjeri djelovati u suradnji s budućim južnokorejskim stealth bespilotnim bombarderima. Takva simbioza omogućila bi KF-21 da sa sigurne udaljenosti koristi svoj AESA radar i sustav infracrvenog pretraživanja i praćenja meta (IRST) te ih potom ruši već spomenutim projektilima Meteor. Uz to, mogao bi djelovati po zemaljskim ciljevima s F-35, koji bi mu otkrivao neprijateljske koordinate, a sve kako bi smanjivao prijetnju od dronova bombardera nastalu radom protuzračne obrane.

Da Seul ozbiljno računa na KF-21 u kontekstu mogućih regionalnih sukoba širih razmjera, pokazalo se i u službenom videu južnokorejskog ministarstva obrane. Ta snimka, naime, ukazuje na potencijalne protivnike izvan Sjeverne Koreje pa se u njoj moglo vidjeti da animirani tim KF-21 i borbenih dronova operira nad otočjem Dokdo. Riječ je o arhipelagu bogatom ribom, naftom i plinom, oko kojeg se Seul i Tokio već godinama spore.