Kacin je u emisiji 'Nulta točka' HTV-a pojasnio kako će o dogovoru oko Ljubljanske banke u Sloveniji raspravljati tri tijela, tj. parlamentarna odbora koji potom daju zeleno svjetlo vladi za pokretanje ratifikacije. Problem prebacuje na hrvatsku stranu kazavši kako ne zna koliko će sve to na hrvatskoj strani trajati.

Implicirao je kako bi Hrvatska trebala preuzeti obvezu prema svojim štedišama Ljubljanske banke te kako je taj problem odavno mogao biti riješen. 'Ja sam uvjeren da će ovaj slučaj slabo završiti za Hrvatsku', dodao je.

Istaknuo je kako su prethodne hrvatske vlade problem Ljubljanske banke uključile u sporazum o sukcesiji, koji je ratificirao Ivo Sanader. Potpredsjednik Odbora za vanjsku politiku i bivši ministar vanjskih poslova Tonino Picula doveo je u pitanje ugovor o sukcesiji, koji je ratificirao Ivo Sanader nakon što je od SDP-a preuzeo vlast.

Napomenuo je kako je temeljen na dokumentima koji nisu bili vjerodostojni. 'Mi smo saznali da dokumenti koji su nam bili predočeni iz bilance Narodne banke Jugoslavije nisu vjerodostojni. Očekivali smo da ćemo na računima banki kćeri naći oko 645 milijuna maraka, našli smo više od 10 puta manje. U jednoj banci u Frankfurtu našili smo 3,5 tisuća dolara umjesto 57 milijuna', otkriva Picula. Stoga se nada kako su se Vesna Pusić i Kar Erjavec prilikom postizanja dogovora koristili pravim bilancama.

Napominje pritom da ima razumijevanja za tajnovitost te da moramo 'dopustiti da diplomacija u nekim trenucima ima pravo na diskreciju'. Kacin je uporno ponavljao kako u cijeloj priči oko ratifikacije ulaska Hrvatske u Europsku uniju nije bitan spor oko Ljubljanske banke te kako bi se Hrvatska trebala više brinuti oko monitoringa Europske unije, implicirajući kako Hrvatska mora biti spremna na ustupke. Smatra da je 2010. godine, kada je tadašnji HDZ-ov ministar Ivan Šuker potpisao dokument koji problem Ljubljanske banke stavlja u kontekst sukcesije, stvar riješena. Sadašnju vlast proziva kao krivca jer ignorira ranije dogovore i dokumente, a problem s Ljubljanske banke proglašava bilateralnim pitanjem. 'To ne drži vodu', dodao je.

HDZ-ov bivši ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković stao je u obranu aktualne vlade i dodao kako će izvješće o monitoringu sigurno biti pozitivno, te je pitao Kacina, ako problem Ljubljanske banke ne stoji na putu slovenske ratifikacije pristupnog ugovora Hrvatske i Europske unije, hoće li onda Slovenija pokrenuti ratifikaciju. 'Šteta je što ste u kontekst Europske unije ponovno vratili Ljubljansku banku', poručio je Jandroković.

Iako su ostali gosti u studiju govorili kako Slovenija gotovo obrće stvar govoreći da su Hrvatske tvrtke više dužne Ljubljanskoj banci nego što je ta banka dužna hrvatskim štedišama, Kacin je spomenuo slučaj s IPK Osijek. Samo Ina i IPK Osijek ukupno s kamatama duguju skoro 300 milijuna eura.

'1993. je dogovoreno da se na potraživanje Ljubljanske banke stavi moratorij od 10 godina, tadašnji i aktualni ministar Linić zaustavio da IPK Osijek plati dug koji je sada je narastao na skoro 120 milijuna eura s 50 milijuna i nešto', pojasnio je.

Zaključio je kako je hrvatska Vlada ta koja će morati svojoj javnosti objasniti zašto će morati raditi ono što treba za ratifikaciju.