Konstituirajuću sjednicu Hrvatskog sabora saziva predsjednik Republike Ivo Josipović koji je, nakon što je Zoranu Milanoviću na osnovu izbornih rezultata dao mandata za sastav nove vlade, i najavio da su najizgledniji dani 20. ili 22. prosinca. Posljednje, doduše neslužbene informacije govore kako će hrvatska javnost nove saborske zastupnike ipak upoznati u četvrtak, 22. prosinca.

'Ako se Sabor konstituira ujutro, već popodne održat će se prva sjednica na kojoj će se, sukladno prijedlogu klubova zastupnika, izmijeniti nekoliko zakona – o djelokrugu ministarstava, Vladi, sustavu javne uprave, državnim službenicima. Kad se to raspravi i izglasa, slijedi objava u Narodnim novinama i već sutradan se potvrđuje Vlada', potvrdio je dobro upućeni izvor.

Konstituirajućom sjednicom će do izbora novog predsjednika Hrvatskog sabora, kako je to praksa uvedena prije četiri godine, predsjedavati šef parlamenta iz prethodnog saziva, u ovom slučaju - Luka Bebić

Osim predsjednika Sabora, bit će izabrano i novo Mandatno-imunitetno povjerenstvo, saborski potpredsjednici, ali i predsjednici, potpredsjednici i članovi saborskog Odbora za Ustav, poslovnik i politički sustav, potom Odbora za izbor i imenovanja te Odbora za zakonodavstvo. Odmah se može održati i izbor tajnika i zamjenika tajnika Sabora, što će se najvjerojatnije i dogoditi.

Zasada je je gotovo sigurno da će predsjednik Sabora u sedmom sazivu biti SDP-ov Boris Šprem. Iako se spominjao u kalkulacijama za saborskog šefa, Josip Leko najvjerojatnije će biti jedan od pet potpredsjednika Sabora. Po saborskom Poslovniku, tri potpredsjednika Sabora dolaze iz redova vladajućih, dok su dva iz oporbe.

Osim Leke, na mjesto potpredsjednika Sabora iz vladajuće kvote trebao bi sjesti i Nenad Stazić, dok je ime trećeg 'Kukuriku' potpredsjednika još nepoznato. Kao pretendent spominje se HSU-ov Silvano Hrelja, no navodno da mjesto potpredsjednika želi i HNS, koji na toj funkciji vidi Jozu Radoša. Što se pak tiče oporbe, načelno je dogovoreno da će dva potpredsjednička mjesta ići HDZ-u, i to najvjerojatnije Vladimiru Šeksu i Jadranki Kosor.

'Kad Vlada dobije povjerenje, mandati zastupnika koji će biti imenovani ministrima idu u mirovanje, a umjesto njih u saborske klupe dolaze zamjenici. Nakon rasprave i glasanja o povjerenju Vladi, završava konstituiranje Sabora i Vlade. Sabor je u tzv. ustavnoj pauzi do 15. siječnja, a Vlada normalno počinje funkcionirati', pojašnjava izvor blizak vladajućoj koaliciji.

Iako se pretpostavljalo da će povjerenje novoj vladi ići sporije, zbog činjenice da će neki potencijalni ministri, poput Zlatka Komadine, biti na nespojivim funkcijama župana i ministra, i izmjene Zakona o izboru općinskih načelnika, gradonačelnika i župana ići će odmah u proceduru.

Zanimljivost vezana uz konstituirajuću sjednicu Hrvatskog sabora odnosi se i na činjenicu da samo na njoj, doduše vrlo kratko, neće biti 151 izabrani saborski zastupnik, nego 20-ak manje, odnosno onoliko manje koliko je HDZ-ovih ministara izabrano za zastupnike. Naime, dosadašnji HDZ-ovi ministri koji su 4. prosinca izabrani za zastupnike bit će pozvani u Sabor kao novi zastupnici, ali će sve do prisege i dalje biti ministri Vlade na odlasku.

Čim polože prisegu, zajedno s drugim zastupnicima, prestaju biti ministri i postaju zastupnici oporbe.

I Zoran Milanović, te članovi njegovog kabineta, bit će zastupnici vrlo kratko. Kad im Sabor, kao novoj Vladi, ukaže povjerenje, na njihova mjesta u saborskim klupama sjedaju zamjenici.