'Postojala je ideja i da se slijedom modela javno-privatnog partnerstva objedini rad nekoliko ministarstva, pa se danas ne bi trošilo oko 536 milijuna kuna na najam više od 70 tisuća četvornih metara za potrebe različitih ministarstva, ali se nažalost ni to nije ostvarilo', rekao je Čačić.

S ovom Vladom država je, kako je kazao, dobila i ono što je do sada nedostajalo za razvoj tog koncepta, odnosno 'leadership' i viziju što država treba od JPP-a te stoga odmah i snažno kreće u taj segment i na državnoj i na lokalnoj razini.

Već ove godine, uglavnom po modelu JPP-a, počet će ulaganja u stotine škola, u tijeku je i jedan od najvećih projekata te vrste u Hrvatskoj u Zračnu luku Zagreb, a veliki potencijali su i u drugim sektorima, posebno u energetici, istaknuo je Čačić.

Podsjetimo, u Državnoj reviziji izračunali su da je u četiri godine na zakup poslovnih prostora država potrošila 1,8 milijardi kuna, a od iznajmljivanja svojih poslovnih prostora zaradila 336,3 milijuna kuna. Tako državni prostori propadaju dok na državi dobro zarađuju privatnici.

U tom istom razdoblju, od prodaje svojih nekretnina država je prihodovala 65 milijuna kuna, a nove nekretnine kupila za 2,4 milijarde kuna. Ukupno, troškovi kupnje poslovnih prostora i zakupa nekretnina za potrebe državnih institucija u četiri su godine iznosili 4,2 milijarde kuna, a ta je svota u to vrijeme bila dovoljna za isplatu naknada za sve nezaposlene. Samo na najam prostora država je godišnje trošila više nego što su koštali poticaji u brodogradnji i više nego što će zaraditi davanjem u koncesiju najatraktivnijeg turističkog zemljišta u svom vlasništvu. S druge strane, država, kao najveći vlasnik nekretnina, utržila je od njihove prodaje i iznajmljivanja ukupno 401 milijun kuna.

Tako u Zagrebu za najam ureda 16 ministarstva država plaća 61 milijun kuna godišnje. Primjerice, Ministarstvo financija godišnje za najam daje 16 milijuna kuna, Ministarstvo znanosti 8,55 milijuna kuna, a Ministarstvo regionalnog razvoja 8,3 milijuna kuna. Zatim, Ministarstvo pravosuđa razbacano je na čak jedanaest lokacija u Zagrebu. Pritom većina prostora u kojima su smještene pojedine jedinice Ministarstva nije državno vlasništvo, nego se na temelju različitih ugovora o najmu mjesečno najmoprimcima iz blagajne Ministarstva pravosuđa na račune slijeva više od pola milijuna kuna, otkrio je Večernji list

Ministar branitelja Predrag Matićza tportal se požalio kako država mjesečno za najam, kako je rekao 'stare zgradurine' Ministarstva plaća više od 50 tisuća eura.

Potpunu nebrigu o državnim nekretninama i državnom novcu zorno, istaknuo je Novi list, pokazuje slučaj Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, koje je trgovačkom društvu besplatno ustupilo svoj prostor u Zagrebu, a istovremeno je od tog istog društva za Lučku ispostavu Rab unajmilo prostor za koji mjesečno plaća gotovo 1.600 eura.

Koliko je država rastrošna, ističe Jutarnji list, najbolje opisuje primjer Zavoda za nuklearnu sigurnost koji osam mjeseci plaća mjesečni najam od 100 tisuća kuna za urede koje ne koristi.