U Hrvatsku su stigle prve doze za djecu od pet do 11 godina. Na pitanje zašto je važno cijepiti djecu, Bernard Kaić kaže: “Jednako kao i stariju djecu i odrasle, da ne obole, da ne razviju komplikacije (mogu ih razviti iako ne koliko odrasli), a ako bi se veći dio djece cijepio, to bi doprinijelo smanjenju širenja virusa u populaciji. Očekujemo intenzivnije širenje zbog dolaska omikron varijante koju je nemoguće zaustaviti.”

Smatra da o odazivu ne treba suditi na temelju prvog dana: “Ne znam koliko bi kampanja utjecala na odaziv jer mislim da više nema čovjeka koji nije već iz dana sve čuo o covidu. Po jučerašnjem danu ne bih sudio o odazivu, to je ipak prvi dan, u ambulantama se još nije cijepilo. Nisam previše optimističan što se tiče obuhvata jer kad gledamo po dobnim skupinama dosad, što je dob mlađa, to su obuhvati niži. Najniži su u dobi od 12 do 16 godina.”

“Covid češće uzrokuje miokarditis nego cjepivo”

Objašnjava i kako roditelji mogu biti sigurni u cjepivo: “Razlika od cjepiva za odrasle je samo po tome što je doza za djecu manja. Koliko su sigurna cjepiva, znamo na temelju kliničkih ispitivanja. Istraživanja su obuhvatila oko 3.100 djece koji su primili cjepivo. Pokazalo se da je sigurno u smislu da očekujemo uobičajene nuspojave poput temperature, boli na mjestu primjene, glavobolje, umora… Ali je ista učestalost kod djece i odraslih. Mora se priznati da na 3.100 ispitanika ne možemo reći hoće li se cjepivo, kad se šire počne koristiti, pokazati neku toliko rijetku nuspojavu koja se nije mogla vidjeti na ovako malom uzorku, ali na temelju svega što se zna o tim rijetkim nuspojavama u dobi od 12 na dalje, ne očekuje se visoka učestalost drugih nuspojava. Glavna zabrinutost vezana uz nuspojave kod adolescenata i mladih odraslih su miokarditisi, ali je pokazano da covid puno češće uzrokuje miokarditis nego cjepivo. Korist je veća od rizika.”

Na pitanje koliko je djece hospitalizirano zbog covida Kaić odgovara: “Nemam napamet podatke, ali gledali smo ovih dana hospitalizacije djece u dobi od 5 do 11 godina, bila je ukupno preko 300 hospitalizacija djece u toj dobi u Hrvatskoj od početka epidemije, ali zadnjih dva i pol do tri mjeseca preko 100. Tako da trećina svih hospitalizacija djece bila je zadnja dva mjeseca. Sve češće se djeca hospitaliziraju, bila su, mislim, dva smrtna slučaja djece od covida u toj dobi.”

Njemački pedijatri savjetuju da se pričeka s cjepivom, ako su djeca zdrava, da dođe modificirano cjepivo koje će onda biti zaštita i od omikrona. Kaić se s tim ne slaže.

“Djeca s kroničnim bolestima nemaju što čekati. Ne znam ni ima li smisla da zdrava djeca čekaju. Pitanje je hoće li uopće biti cjepiva bazirana na omikronu, a ako ga bude, sigurno neće još tri mjeseca. U tom periodu se stigne razboljeti tisuće djece i stotine završiti u bolnici. Ovo cjepivo nije bazirano na omikron varijanti, ali se pokazalo da je ipak zaštita od teških oblika bolesti solidna. Zaštita od blage infekcije je niska i zato se preporučuje treća doza, ali nije to beskorisno, nije taj omikron toliko drugačiji da cjepivo bude beskorisno.”

Booster, kućni testovi…

Ističe da se booster doza još uvijek preporuča šest mjeseci nakon druge, ali se može primijeniti već nakon tri. Za djecu još nema preporuka za booster dozu.

“Dokaza o tome da je preboljelima potrebno docjepljivanja nema. Preporuke o davanju docjepne doze se temelje na tome što se vidjelo da ljudi s dvije doze, bez preboljenja, obolijevaju. Za one koji su cijepljeni i preboljeli takvih dokaza nema i takvima sad ne preporučujemo booster”, dodao je Kaić za N1.

Napominje da nitko ne može znati do kad ćemo se docjepljivati.

Dotaknuo se i testiranja na antitijela: “Od početka govorimo da nema smisla raditi ni protutijela ni testove stanične imunosti samo zbog odluke o docjepljivanju jer nisu dovoljno informativni. Razina protutijela ne znači je li osoba zaštićena, to nije dokaz. A i kad bi se to vidjelo, opet se ne bi znalo koliko dugo traje zaštita, zar bi onda svako malo vadili antitijela?”

Za kućne testove kaže da nisu dovoljno pouzdani, no u slučaju kad osoba ima simptome i ispadne pozitivna, tu gotovo nema dileme. Ipak, ne vidi svrhu da se zdrave osobe testiraju.

Sumnja u omikron kod još petero građana

Kaić kaže da nije vidio da se spominju novi simptomi omikrona, već su isti kao i kod ranijih varijanti. Jedino rjeđe izazivaju teške slučajeve prema primjerima iz JAR-a.

“U Hrvatskoj zasad nakona tri potvrđena slučajeva nemamo još potvrda, ali imamo kod petero građana, koji su došli iz inozemstva, visoku sumnju i vjerojatno će biti potvrđeni. Na sreću imamo samo te uvezene slučajeve. U velikoj Britaniji se jako širi, a ECDC je objavio jučer procjenu da je rizik od omikrona širi”, kazao je Kaić.

Slaže se također s preporukama ECDC-ja da se odustane od velikih proslava i velikih okupljanja za Novu godinu i Božić:

“Nije bitno što ja o tome mislim, nego je ECDC napisao preporuke da se postrože mjere. Bit će toliko novooboljelih ako se ništa ne promijeni da će se i uz blažu sliku puniti bolnice. ECDC preporuča da se hitno postrože mjere u zajednici. To je i moje mišljenje. Mislim da nema mjesta za velike dočeke i slično.”

Na koncu se osvrnuo je li ovo kraj četvrtog vala ili početak nekog novog:

“Prema zadnjim informacijama, kad sam vidio kako raste broj oboljelih u JAR-u, kako u Britaniji raste broj zaraženih još od kolovoza, na račun omikrona, mislim da neće četvrti val završiti, nego da će nakon jednog pada u idućim tjednima doći do novog porasta koji možemo nazvati petim valom.”

Gripe u Hrvatskoj nema, potvrdio je.