Nema ga mjesecima i onda se javi razglednicom iz Londona upućenom preko Facebooka. Bivši prvi potpredsjednik Vlade i bivši predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko prekinuo je višemjesečno izbivanje iz javnog prostora objavom na društvenoj mreži te se pohvalio posjetom Kraljevskom institutu za obrambene i sigurnosne studije, RUSI-ju. Karamarko je kazao kako bi sličnu instituciju trebala imati i Hrvatska. O čemu je zapravo riječ?
'Posebno mi je bilo zanimljivo, na prijateljski poziv, posjetiti Royal United Services Institute for Defence and Security Studies - RUSI', piše tako on na Facebooku nakon što je vjernim pratiteljima pojasnio što je radio proteklih mjeseci. Karamarko, koji je bio na čelu obavještajnog sustava, potom ministar unutarnjih poslova te potpredsjednik Vlade, u Londonu je u navedenom institutu razgovarao o 'sigurnosnoj situaciji u našem dijelu Europe, naravno i o Hrvatskoj te njezinoj budućnosti'.
Riječ je o najstarijoj takvoj think-tank organizaciji koja djeluje već gotovo 200 godina, a u fokusu djelovanja su joj obrambena i sigurnosna pitanja na globalnoj razini iako je riječ o britanskom institutu koji djeluje pod patronatom kraljice. Tako okuplja pojedince i organizacije koji se bave međunarodnim sigurnosnim pitanjima, a osim središnjice u Londonu, ima podružnice u Bruxellesu, Kataru, Japanu i Nairobiju.
Predsjednik RUSI-ja je vojvoda od Kenta, a počasni potpredsjednik mu je kontroverzni umirovljeni američki general David Petraeus. Riječ je o kreatoru američkih invazija na Irak i Afganistan koji je nakon umirovljenja postao šef CIA-e. Petraeus je 2015. uvjetno osuđen zbog odavanja povjerljivih informacija svojoj ljubavnici. Stvarni šef Instituta je William Hague, bivši britanski ministar vanjskih poslova, a 2015., prvi put u svojoj povijesti, na mjestu direktora dobio je ženu i osobu koja nije iz Velike Britanije - Karin von Hippel.
Institut se bavi proučavanjem svih vrsta sigurnosnih ugroza, od opasnosti od 'usamljenih vukova' - terorista bez direktne veze s terorističkim organizacijama - preko organiziranog cyber kriminala, do globalnih sigurnosnih i političkih izazova. Hrvatskom se nije previše bavio, osim u kontekstu sigurnosne situacije na Balkanu. Tako se Hrvatska spominje tek u nekoliko članaka i to u kontekstu graničnog spora sa Slovenijom u Savudrijskoj vali, a 2011. pisalo se o 'novoj balkanskoj pomirbi' između Hrvatske i Srbije.
Tekstom su popratili i oslobađajuću presudu hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču krajem 2012. pod naslovom 'The Gotovina Verdict Does Not Wipe the Slate Clean', implicirajući to da oslobađajuća presuda ne amnestira Hrvatsku u potpunosti.
