Tko je bio gradonačelnik Zagreba prije Milana Bandića? Pitanje je to koje u obliku montaže kviza 'Potjera' kola po društvenim mrežama od nedjelje, kad je on dobio šesti mandat. Dugovječnost opstanka na vlasti, osim biračima, Bandić može zahvaliti urođenoj sposobnosti za političku trgovinu jer da se u 'Potjeri' postavi pitanje s kim je imao većinu u Skupštini u posljednjih 17 godina, ako bi bili ponuđeni odgovori SDP, HNS, HSLS, HSS, HDZ ili 'sa svima', točan odgovor bio bi ovaj posljednji.

Krenuo je 2000. kao ljevičar, prešao je u međuvremenu centar, da bi zadnji mandat 2017. završio u paktu s desnicom. Kako stvari stoje, u novom sazivu Skupštine mogao bi dobiti potporu i krajnje desnice, čime bi se potvrdila njegova stalno ponavljana tvrdnja 'da je on čovjek koji okuplja, a ne razdvaja'.

'Neće biti problem sklopiti većinu jer u pobjednički šator svi će htjeti ući', ustvrdio je još u izbornoj noći Pavle Kalinić, Bandićev bliski suradnik.

S druge pak strane gradonačelnik je pozvao na veliku koaliciju oko ključnih gradskih projekata, ali i dodao da su se za većinu spremni odreći pozicija predsjednika i podpredsjednika u Skupštini.

U novom sastavu gradskog parlamenta Bandićeva stranka ima 14 mjesta, SDP/HNS/HSS/HSU 13, lista Sandre Švaljek i partnera iz HSLS-a osam, HDZ sedam, lista Brune Esih pet i Zagreb je naš! četiri. Za većinu je potrebna potpora 26 zastupnika, a kako su još prije izbora Zagreb je naš!, SDP i HNS jasno dali do znanja da neće s njim u koaliciju, broj potencijalnih partnera se suzio.

U utorak su mu, očekivano, košaricu uručili Sandra Švaljek i HSLS, pa je sve više izvjesno da će Bandić sreću u troje morati potražiti s HDZ-om i listom Brune Esih.

'Izašli smo na izbore s Nezavisnom listom Sandre Švaljek, osvojili smo treći najbolji rezultat u Zagrebu, imamo osam zastupnika te smo odmah iza liste Milana Bandića, SDP-a i HNS-a. Nećemo biti dio skupštinske većine, ostat ćemo najtvrđa oporba lošoj Bandićevoj vlasti', rekao je Darinko Kosor, šef HSLS-a, izrazivši uvjerenje da iz njegovih redova neće biti prebjega.

Švaljek je medijima poslala priopćenje u kojem je navela da će ljudi s njezine liste biti snažna opozicija.

'I dalje ćemo beskompromisno zastupati vrijednosti koje smo isticali u kampanji za izbore za gradonačelnika i Gradsku skupštinu te se suprotstavljati postojećem načinu upravljanja i vladanja Zagrebom', poručila je Švaljek.

Prije četiri godine Bandić je započeo vezu s HSLS-om, a kada je ljubav pukla, u zagrljaju se, godinu i pol prije kraja mandata, našao s HDZ-om, BUZ-om i HSP AS-om. HDZ je dobio predsjednika Skupštine, pojedine gradske tvrtke preuzeli su njihovi ljudi, našlo se mjesta i u Nadzornom odboru Holdinga te niz drugih, sitnih ustupaka. HDZ je povremeno u Skupštini bio korektiv vlasti, ali kada je trebalo podržati ključne stvari bili su uz Bandića.

Kako u HDZ-u gledaju na moguće sklapanje većine, pokušali smo doznati od Drage Prgometa i Andrije Mikulića, ali na pozive i poruke nisu odgovarali.    

S druge strane najveća želja ljudi okupljenih oko Brune Esih promjena je imena Trga maršala Tita. Još nakon prvog kruga Slavko Kojić, gradski šef financija, za tportal je ustvrdio da to neće biti problem.

Iako je u protekla dva tjedna spominjao raspisivanje referenduma za promjenu naziva trga, Bandić je u ponedjeljak na novinarsko pitanje 'ako formirate većinu s Brunom Esih, hoćete li ispuniti njezin zahtjev za promjenom imena' kratko odgovorio: 'Nije ako, nego kad formiramo većinu. A kad formiramo većinu, onda sam vam odgovorio na drugo pitanje.'  

Međutim valja podsjetiti na to da je Esih još potkraj ožujka za portal dalje.com izjavila kako 'nakon izbora sasvim sigurno neće koalirati s Bandićem'. Pokušali smo od nje doznati što misli, ali ni ona u utorak nije odgovarala na telefonske pozive.

Zlatko Hasanbegović, njezina desna ruka, kaže da se te izjave ne sjeća, ali i da još nitko s Bandićeve strane nije kontaktirao s njima.

'Još nitko nije kontaktirao s nama niti su počeli pregovori. Ono što mogu reći je da za mjesto predsjednika Skupštine nismo zainteresirani. Naš uvjet je da se na papir stavi to da će doći do promjene imena Trga maršala Tita nakon što se izabere predsjednik Skupštine i oforme odbori. Nakon toga ćemo dalje razgovarati', kazao je Hasanbegović za tportal.

Prema Zakonu o lokalnim izborima, Skupština treba biti sazvana u roku od trideset dana od objave konačnih rezultata izbora pa se može očekivati da bi to moglo biti koncem lipnja ili početkom srpnja. Skupština se smatra konstituiranom ako se na njoj natpolovičnom većinom (26) svih zastupnika izabere predsjednik.