dugotrajni zatvor

Kako će izgledati život Filipa Zavadlava nakon presude? 'Prvi dan počinjemo raditi s njima da kad izađu budu pravi građani'

23.02.2021 u 19:14

Bionic
Reading

'Kazne dugotrajnog zatvora nisu novost, oko 120 osoba u Republici Hrvatskoj služi kaznu zatvora dužu od 20 godina, a 10 od 40 godina', kaže Jana Špero, ravnateljica Uprave za zatvorski sustav objašnjavajući kako izgleda život osuđenika na dugogodišnju robiju

'Pri tome ima 6 osoba mladih od 30 godina koji služe kazne duže od 20 godina', objasnila je Jana Špero, ravnateljica Uprave za zatvorski sustav gostujući u RTL-u Danas. Opisala je kako izgleda život osuđenika na dugogodišnju robiju u Hrvatskoj.

Dodala je kako se kaznionice dijele na tri tipa po sigurnosti.

'Kod ovakvih dugogodišnjih kazni uvijek se radi o kaznionicama zatvorenog tipa, život zatvorenika je prilagođen tome da će dugo boraviti – u Hrvatskoj su to Lepoglava i Glina. Tamo imaju osoblje koje znaju raditi s ljudima koji su tako dugo u zatvoru', rekla je.

Objasnila je kako se za svaku osobu koja u Hrvatskoj služi kaznu radi individualna procjena te se gleda sve što je bitno.

'Bit će navedeno sve potrebno i sigurnosni rizici – s kim će boraviti i slično. S njima se radi jako dugo, temljeno s rehabilitacijom. Prvi dan počinjemo raditi s njima da kad izađu budu pravi građani. Terapije uključuju i rad na dobrovoljnoj osnovi', odgovorila je na novinarsko pitanje jesu li zatvorenici sami u ćeliji.

Filip Zavadlav proglašen krivim
  • Filip Zavadlav proglašen krivim
  • Filip Zavadlav proglašen krivim
  • Filip Zavadlav proglašen krivim
  • Filip Zavadlav proglašen krivim
  • Filip Zavadlav proglašen krivim
    +3
Filip Zavadlav proglašen krivim Izvor: Pixsell / Autor: Ivo Cagalj/PIXSELL

Na upit zašto se događa da izađu gori nego kakvi su ušli, Špero je odgovorila:

'Pravosudna policija je 24 sata na odjelima, oni su prvi tu zatvorenicima. Svima će oni imati ulogu ogromnu. Imamo tretmansko osoblje koje je fantastično. Imamo i strukovne učitelje koji ih uče vještinama – različite radionice imaju kao opciju. Osim naših programa imamo i s nevladinim sektorom i raznim oragnizacijama koje pomazu u toj edukaciji. Važna je motivacija da ih uključimo u što više obrazbe kad izadu iz zatvora', zaključila je Špero.