U terorističkom napadu u Beču poginule su četiri osobe, a 17 ih je ozlijeđeno. Jedan je napadač ubijen. U Austriji je proglašena trodnevna žalost. Kako spriječiti terorizam u Europi? Prošli tjedan i napadi kod Pariza i u Nici. Svugdje su počinitelji mlađe osobe. Kako se Europa može boriti protiv terorizma, ekstremizma i radikalizacije u društvu?
O ovoj su temi u "Otvorenom" govorili Marinko Ogorec, stručnjak za sigurnost s Veleučilišta Velika Gorica, stručnjak za sigurnost Gordan Akrap, Branimir Vidmarović sa Sveučilišta u Puli te vanjskopolitički komentator Damir Matković.
U Austriji je bilo lako napraviti ovakav napad, a to je jedan od razloga zašto se to tamo dogodilo, govori Marinko Ogorec. Postavlja se i pitanje je li bilo sigurnosnih propusta. 'Teško je dati odgovor, Europa se temelji na ljudskim pravima i slobodama, ako nema dovoljno dokaza prema nekomu, onda se ne može ići na taj način. Pitanje je koja je to razina aktivnosti nekih, da će država doći i reći da je to govor mržnje. Društvo to mora osuditi. Nadam se da će se islamski svijet pridružiti Europi. Ovo nije europski nego globalni problem', pojašnjava stručnjak za sigurnost Gordan Akrap.
Ovo povezujem s izolacijom i lošom ekonomskom situacijom, radikaliziraju se mladi ljudi, koji nešto oponašaju, koji pokušavaju naći svrhu, dodaje Vidmarović.
'Džihadistički terorizam je najglasniji, iako je zapravo jači i desni i lijevi terorizam. Kvaziislamistički terorizam odudara od norme i on nas strahovito plaši. Na koji se način mlade može involvirati u život neke zajednice, da ne traže identitet tamo gdje ga ne treba tražiti', dodao je.
Matković pak ističe da u golemoj većini napade izvode mladi ljudi koji su rođeni u europskim državama te da se postavlja pitanje integracije.
'Bojim se da je o tome sada prekasno razmišljati, Alžirci su došli u Francusku nakon Prvog svjetskog rata. Kada su radnici masovnije počeli dolaziti, nije bilo odgovarajuće politike prihvata. Imate masu mladih ljudi koji nemaju nikakvu profesiju', iznosi Matković razmišljanja o situaciji s terorizmom u Europi. Dodaje da problemi s terorizmom izviru iz francuske migrantske politike.
Govoreći o sigurnosti ostatka Europske unije uslijed ovih napada, Ogorec kaže da nitko nije siguran i da se terorizam događa tamo gdje su sigurnosne službe previše liberalne ili previše "slabobudne": 'Zemlje koje su "getoizirale" dio svojega stanovništva mogu očekivati češće napade, ali niti jedna zemlja nije pošteđena. '
Vezano uz sprečavanje budućih napada u Europi, Vidmarović kaže da je izrazito bitna suradnja među državama te da su bitne i multirateralne veze, primjerice s Rusijom jer puno napadača dolazi primjerice iz Čečenije. 'Također, EU je počinila kobnu pogrešku što nije primjerice u prisniju integraciju primila Tursku. Oni bi bili faktor stabilnosti, a ljudi koji bi se mogli radikalizirati, s obzirom da imate jaku muslimansku zemlju u EU, oni bi se mogli osjećati kao da imaju glas u toj Uniji'.