Građanima čija je imovina ugrožena izlijevanjem hrvatskih rijeka, prije svih Save, Kupe i Odre, ohrabrujuće je zazvučala informacija koju je prije nekoliko večeri na HTV-u prenio Ivica Plišić, generalni direktor Hrvatskih voda. 'Račune za sve štete od poplava vlasnici kuća mogu ispostaviti Europskoj komisiji', poručio je tada Plišić. No nije sve tako lako i jednostavno
Nakon što su odgledali HTV-ov Dnevnik 3, informaciju o mogućnosti naplate štete na imovini koju je prouzročila poplava, prenijeli su i drugi mediji, jer su očajni građani doista suočeni s velikim problemima. Stoga im je preporuka iz Hrvatskih voda da traže naknadu sredstava za popravak objekata uz predočenje računa za izvedene radove doista postala nešto kao slamka spasa.
Nažalost, objašnjenje te informacije, kao i dodatne upute kome se, u kojem roku i kako ugroženi i oštećeni građani mogu obratiti još nije došlo, jer je situacija na terenu doista kritična i, kako je tportalu neslužbeno objašnjeno u Hrvatskim vodama, sve su raspoložive snage na poplavljenim područjima.
Budući da postoji opravdan interes javnosti, za očekivati je konkretan odgovor. U međuvremenu se o mogućoj naknadi štete iz europske blagajne, doduše, tek u prolazu na sjednicu Vlade, očitovao vicepremijer Branko Grčić. 'Prerano je o tome govoriti. To je proces i neće baš biti preko noći. Ako i bude', znakovito je odgovorio Grčić.
Za pojašnjenje se tportal.hr obratio i odvjetniku Krešimiru Škarici koji u sudskim postupcima vrlo često ima predmete vezane uz osiguranje imovine. 'Odšteta se može tražiti od Europske unije ili tijela lokalne samouprave, a ako postoji polica osiguranja, i od osiguravajućih društava', napomenuo je Škarica uz dodatak – prvo se mora izvršiti procjena štete te biti proglašeno izvanredno stanje.
Rješenje je, kao i u mnogim slučajevima, blagovremeno osiguranje imovine i od poplava i bujica, jer za 200-tinjak kuna mjesečno građani koliko toliko mogu 'mirno spavati'. Inače, Državna uprava za zaštitu i spašavanje još je prije četiri godine upozorila kako su za Hrvatsku poplave veliki rizik – ne samo zato što je smještena unutar dunavskog bazena i što je pod velikim utjecajem velikih rijeka Drave i Save te njezinih pritoka, nego je i više od polovice hrvatskog teritorija na nadmorskim visinama ispod 200 metara.
Za utjehu građanima ipak ostaje podatak, koji također donosi HTV, po kojem Bruxelles godišnje na raspolaganju ima milijardu eura za pomoć članicama koje su pogođene prirodnim katastrofama. Iz tog fonda Hrvatska je već dva puta, prije dvije odnosno tri godine, zajedno sa Slovenijom i Mađarskom povukla pet milijuna eura. Po informacijama kojima raspolažu, novac je iskorišten za čišćenje, popravak poplavljenih objekata i prometnica pa nema razloga da se vrlo skoro ponovno zatraži pomoć EU-a u saniranju šteta od poplava.
