Najviše pozicije su, naravno, one političke. Početkom ovog tjedna tri su dana trajali iscrpljujući pregovori o popunjavanju mjesta predsjednika Europske komisije, predsjednika Europskog parlamenta, predsjednika Europskog vijeća, visokog povjerenika za vanjsku politiku i predsjednika Europske središnje banke. Nakon što padne konačna odluka oko glavnih fotelja krenut će popunjavanje i ostalih mjesta.

Hrvatska, kao i druge članice, ima pravo na mjesto jednog povjerenika. Do sada je tu dužnost kao predstavnik Hrvatske obnašao Neven Mimica, a tko će ga zamijeniti, odlučit će Vlada. Prema medijskim spekulacijama, to bi mogla biti HDZ-ova veteranka Dubravka Šuica.

Na najvišem stručnom položaju u Europskoj komisiji nalazi se Maja Bakran-Marcich, 2016. godine imenovana zamjenicom glavnog ravnatelja Opće uprave za promet Europske komisije. Bakran-Marcich je karijerna, dakle nestranačka diplomatkinja, a do mjesta u Europskoj komisiji probila se preko natječaja. Trenutno u Europskoj komisiji radi 16 dužnosnika hrvatske nacionalnosti na razini menadžera. Osim spomenute Bakran-Marcich, još tri osobe zaposlene su na razini ravnatelja te je 13 voditelja jedinica.

Ukupno 320 hrvatskih državljana radi za Europsku komisiju, što je jedan posto od nešto više od 32 tisuće zaposlenih. Najviše je Belgijanaca, a slijede Talijani. U svim institucijama Europske unije zaposleno je više od 40 tisuća osoba. U Europskom parlamentu svaki europarlamentarac ima mogućnost zapošljavanja više osobnih asistenata, što oni uredno i koriste.

Europski ured za odabir osoblja (EPSO) prva je stanica za svakoga tko želi raditi u institucijama EU-a. Na internetskim stranicama EPSO-a objašnjava se postupak odabira te se daju savjeti o pripremama za natječaje.

Institucije Europske unije biraju kandidate za stalne ugovore putem otvorenih natječaja. To su složeni ispiti i vježbe ocjenjivanja osmišljene za mjerenje profesionalnih vještina i niza ključnih kompetencija.

'S obzirom na vrlo velik interes i broj podnositelja zahtjeva, ovo je najpošteniji i najtransparentniji postupak odabira. To znači da se spontane aplikacije ne mogu uzeti u obzir', objasnila nam je Rima Joujou-Deljkić iz Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj.

Postupak podnošenja zahtjeva za radno mjesto u jednoj od institucija ili tijela EU-a razlikuje se ovisno o vrsti ugovora za koji se natječe. Postoji nekoliko kategorija ugovora o radu: ugovor na neodređeno vrijeme, ugovor na određeno vrijeme i privremeni ugovor.

Također, postoje pripravništva. Za svaku vrstu ugovora slijedit će postupak odabira, a konkretnije informacije dostupne su na stranicama EPSO-a.

Poslovi koji se dobiju putem natječaja EPSO-a ne ovise o rezultatima izbora. Prosječno 50 posto kandidata zapošljava se u roku od sedam mjeseci od objavljivanja rezultata. Iz Predstavništva Europske komisije navode da se politika odabira i zapošljavanja Europske komisije u potpunosti temelji na zaslugama, a ne na nacionalnosti, odnosno ne postoje kvote.

Na visokim dužnostima unutar sustava Europske unije nalaze se i Siniša Rodin, sudac na Sudu pravde Europske unije, Vesna Tomljenović, sutkinja Općeg suda EU-a, i Ivana Maletić, donedavna europarlamentarka koja će od 15. srpnja biti članica Revizorskog suda EU-a, a zamijenit će Nevena Matesa, kojem je istekao mandat. Njih je na pozicije na kojima se nalaze predložila Vlada, ali Sud odlučuje hoće li ih prihvatiti.

Sud Europske unije, čije je sjedište u Luxembourgu, sastoji se od dva suda, i to Suda (Court of Justice) koji ima 28 sudaca, iz svake članice po jednog, te Općeg suda (General Court) koji se sastoji od 48 sudaca. Hrvatska je nakon ulaska u EU dobila pravo na po jedno mjesto u oba suda. Od rujna 2019., međutim, Hrvatska stječe pravo na još jedno sudačko mjesto u Općem sudu EU-a. Na tu poziciju Vlada je predložila Tamaru Perišin.