Livun je zaposlen u Agenciji za zaštitu tržišnog natjecanja, a naknadu prima i kao vijećnik u Skupštini Grada Zagreba, dok Bilaver ima tvrtku za konzalting Mediatus poslovno savjetovanje u kojoj je jedini zaposleni i koja je 2013. završila u minusu, dok je s Domagojem Vukojevićem, sinom Vice Vukojevića, ove godine pokrenuo Alicante Consult. Zbog nemogućnosti da se uskladimo i nađemo istovremeno na jednom mjestu, obojci smo e-mailom postavili nekoliko identičnih pitanja da bismo provjerili kako diše politički podmladak dviju najvećih stranaka. Bilaver je u stranku ušao sa 17, a Livun s 19 godina.

Zbog čega ste tako rano odlučili ući u politiku?

Livun: U stranku sam se uključio s 19 godina. Čak ni ne mislim da je to rano, s obzirom na to da kod nas u Forum mladih SDP-a dolaze i mladi već od 16 godina. Moj interes za politiku vjerojatno je potekao od kuće, gdje se uvijek aktivno raspravljalo o svim političkim i društvenim temama. Mislim da se političkim djelovanjem može puno toga dobrog napraviti, samo treba biti uporan i pošten.

Bilaver: Istina, u stranku sam se učlanio vrlo mlad jer je HDZ stranka koja je bila na čelu stvaranja i obrane države, čiji se svjetonazorski narodnjački, demokršćanski pogled poklapa s mojim. Mladi su oni koji ne mogu čekati. 'Pred njima je cijeli život', rekli bi stariji, ali na mladima je da zasnuju obitelj, da se ostvaruju i rastu, oni su temelj kojim Hrvatska može ostvariti svoj napredak. Kroz vrijednosti koje njeguje i koje ima zapisane u svojim temeljima, Hrvatska demokratska zajednica je ona politička opcija kroz koju želim djelovati.

Smatram da svaku mladu osobu u Hrvatskoj treba zanimati njezina budućnost, koju u velikoj većini kreira trenutna vladajuća opcija, koja ne samo da uništava hrvatsko gospodarstvo, već si dopušta zatirati sve temeljne vrijednosti koje hrvatski narod njeguje i koje čine identitet našeg naroda. Uz sve navedeno, kao i činjenicu da je broj nezaposlenih svakim danom sve veći, toliko da se više ne može pratiti, zar nema dovoljno razloga za djelovanje? Mislim da ima. Osjetljiv na društvene nepravde, jer znam da Hrvatska može bolje, poželio sam mijenjati stvari.

Što to nude vaše stranke, a ostale ne, čime biste mlade ljude privukli da postanu vaši članovi?

Livun: SDP je stožerna stranka lijevog centra na hrvatskoj političkoj sceni, SDP je progresivna stranka i samim time je, mislim, prihvatljivija mlađim članovima za uključivanje u svoj rad. SDP je stranka dijaloga i mislim da je to najbitniji razlog mladim ljudima za uključivanje u rad SDP-a i Foruma mladih. Naravno da u SDP-u ne dijelimo svi ista mišljenja i to je isto tako jedna velika prednost SDP-a u odnosu na druge stranke.

Bilaver: HDZ je stožerna hrvatska stranka, koja ima najviše članova, novo vodstvo koje je izbacilo kriminal i korupciju, a vratilo domoljublje i poštenje. Izazov je biti dio stranke koja će izvući Hrvatsku iz krize i stvarati novu svjetliju budućnost. Mladi u Hrvatskoj imaju puno toga reći te im je važno osigurati čvrstu platformu za nesmetan razvoj, sigurnost, slobodu mišljenja, kvalitetnu razmjenu iskustava i diskusiju, pristup edukacijskim programima i stjecanje novih prijateljstava, mjesto gdje se njihov glas može čuti. Sve to mogu ostvariti unutar HDZ-a, Mladeži HDZ-a.  Kao predsjednik Mladeži, moram naglasiti, jer kroz medije ponekad se stvara krivi dojam, mi nismo elitističko udruženje kojem pripadaju odabrani, mi smo presjek hrvatskog društva te je svatko tko je pošten i domoljub, dobrodošao. Činjenica da brojimo oko 60.000 članova i da taj broj neprestano raste, pokazuje da su mladi ljudi prepoznali HDZ kao stožernu hrvatsku političku stranku, kao platformu preko koje mogu pomoći Hrvatskoj.

Raspravlja li se u društvu previše o prošlosti, o partizanima i ustašama, a premalo o budućnosti?

Livun: Da, na žalost te teme su u našoj javnosti još uvijek previše prisutne. Njihovo nametanje na dnevni red javnosti ide u korist prije svega konzervativnim političkim strankama i svjetonazorski sličnim društvenim skupinama. Te teme koriste se za mobilizaciju dijela biračkog tijela jer u Hrvatskoj se u mnogim krugovima još uvijek ne razlučuju nacionalizam i nacionalsocijalizam, postoje razlozi zašto je to tako, ali u to sad ne bih ulazio. SDP nije konzervativna politička stranka niti želimo takvu vrstu legitimacije.

Orijentirani smo prema budućnosti, želimo pozitivne promjene i ne želimo nametati javnosti besmislene rasprave. Ali želim istaknuti da također nećemo prihvatiti relativizaciju tumačenja uloge ideologije koja je u cijelom svijetu osuđena, a jedino kod nas izgleda da se koristi u svrhu tobožnje nacionalne emancipacije. Pa gdje ste još čuli na zapadu da se država ili nacija na taj način legitimiraju? Hrvatska je stabilna liberalna demokracija i to treba biti njena jedina legitimacija, a pojedinci koji nameću te teme i svoja tumačenja, na žalost ne razumiju štetu koju nanose cijelom društvu.

Bilaver: Naša država je utemeljena na Domovinskom ratu. Mi smo osudili sve totalitarizme i njihove režime, komunizam, nacizam i fašizam. Povijest je učiteljica života. Potrebno ju je dobro poznavati, ali i raščistiti s nekim stvarima iz prošlosti da bi se neopterećeno moglo ići dalje, a Hrvatska to još nije napravila. Nažalost, premijer RH i predsjednik RH u nedostatku rješenja za bolju budućnost stalno nas podjelama pokušavaju uvući u priče o prošlosti. Našim građanima politička elita treba ponuditi rješenja za gospodarski oporavak i razvoj Hrvatske, zaustaviti iseljavanje mladih, obrazovanih ljudi, vratiti optimizam.

Kako gledate za Zakon o životnom partnerstvu. Podržavate li ga?

Livun:SDP naravno podržava ovaj zakon jer je SDP jedan od predlagatelja Zakona. Već sam spomenuo da nismo konzervativna politička stranka, a htio bih naglasiti da se tim zakonom nikoga neće oštetiti ni na koji način, ali će se određenom dijelu populacije omogućiti bolji i kvalitetniji život. Nitko nema pravo definirati nekome drugome stil života ili spolnu orijentaciju. Vidimo da se brak može definirati čak i Ustavom, to međutim ne znači da sad trebamo automatski zatvoriti oči pred problemima relevantnih manjina ili im zabraniti priliku za normalan život, ako to žele.

Pa zamislite da vam netko ospori da budete što jeste, da vas svrsta u neku drugu kategoriju stanovništva, bez prava; pobunili biste se protiv toga, zar ne? Naravno, zakonski ne možemo iskorijeniti sve negativne pojave u društvu, poput, primjerice, homofobije, niti to očekujemo, ali jednom dijelu populacije možemo tim zakonom omogućiti bolju kvalitetu života. Također, ne vidim kako bi ovaj zakon ikoga oštetio, o tome smo posebno vodili računa, provedena je i kvalitetna javna rasprava. Ne, ovaj zakon bi, upravo suprotno, mogao pomoći, to je za mene pozitivno.

Bilaver: Pri donošenju Zakona potrebno je voditi brigu o tome da se spaja, a ne razdvaja, voditi dijalog sa svim zainteresiranim skupinama u društvu, a vidimo da trenutna vlada to ne radi. Svjedoci smo da mnogi Zakoni zbog loše pripreme i neusklađenosti padaju na Ustavnom sudu. Zakon o životnom partnerstvu praktički je izjednačio formalnu, registriranu zajednicu dviju osoba istog spola s brakom. Uveden je pojam partnerske skrbi, čime se otvara mogućnost za posvojenje i zaobilazi postojeći Obiteljski zakon kao temeljni propis, što je neprihvatljivo. Vlada ovim zakonom po tko zna koji put pokazuje da ne uvažava temeljne vrijednosti i identitet hrvatskog naroda.

Da ste u prilici, kako biste riješili situaciju s ćirilicom u Vukovaru?

Livun: Problem koji je nastao oko tog pitanja rezultat je angažmana desnih političkih grupacija i ima isključivo jedan cilj – rušenje rejtinga koalicije na vlasti, a prije svega SDP-a. Ako pitate lokalno stanovništvo, a imali smo imali prilike vidjeti i čuti te stavove na TV-u, a i osobno sam bio u Vukovaru nekoliko puta, taj problem je njima gotovo zadnji na listi prioriteta za rješavanje. Dakle, to nije realan problem građana Vukovara, već problem koji je nametnut na dnevni red, ali ne s ciljem da se lokalnom stanovništvu poboljša kvaliteta života koja je, usput rečeno, katastrofalna, nego da se umanji popularnost vladajućoj koaliciji i to na razini čitave države. To je politički projekt desnice i kao takvog bih ga rangirao i rješavao, ali prije toga bih se pokušao baviti realnim, bitnim problemima.

Bilaver: Znamo da je Vukovar mnogo propatio i podnio žrtvu u agresiji na Hrvatsku i te rane još nisu zacijelile, između ostalog zato što se ne zna gdje su mnogi nestali iz Vukovara. Uvođenjem ćirilice u Vukovar prekršen je članak 8. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i tu su pogriješili oni koji su to forsirali. Uvođenje ćirilice nije pridonijelo suživotu u Vukovaru. U Vukovaru treba prije svega stvarati klimu za dolazak ulagača i otvaranje novih radnim mjesta, a uvjeren sam da će naš novi gradonačelnik iz redova HDZ-a i novo gradsko vijeće to i ostvariti.

Po struci ste ekonomisti. U koji sektor gospodarstva po vašem mišljenju Hrvatska treba više ulagati, odnosno, koji sektor vidite kao onaj koji bi mogao 'vući' Hrvatsku u budućnosti?

Livun: Jako dobro pitanje! To je tema koja je bitna. Kad su slično pitanje postavili jednom profesoru na jednoj konferenciji o modelima ekonomskog rasta, znate što im je odgovorio? Odgovorio je DA ne zna u koji sektor investirati. Profesor se, naravno, malo našalio, ali je kroz šalu pojasnio suštinu problema današnje ekonomije. Umjesto da se koncentriramo administrativno na neki sektor, možda bi trebalo pratiti više stanje na terenu, ulaganja i povrate od istih, prepoznati šansu za rast i koncentrirati se na taj sektor ili sektore. Tako bi to napravio privatni investitor. Ali, s druge strane, kad upravljate državom, ne možete tek tako srezati sve funkcije države koje se ne uklapaju u tu paradigmu rasta.

Moje mišljenje je da budućnost naše ekonomije i ono što bi je moglo povući iz stagnacije, leži u izdvajanju dijelova proizvodnog procesa razvijenijih europskih regija u okruženu u RH i uklapanju tih dijelova proizvodnog procesa u hrvatsku ekonomiju. To će utjecati pozitivno na zapošljavanje, dizanje razine ljudskog kapitala, povećani izvoz (jer se svi ti sofisticirani dijelovi moraju izvesti i sklopiti u matičnim regijama) itd, ali da bi se sve to postiglo, moramo stvoriti određene uvjete i moramo se kvalitetno predstaviti potencijalnim investitorima. Bit će i nešto domaćih investicija, ali prave stope rasta neće biti rezultat ni samo domaće potrošnje i domaćih investicija, rezultat samo turizma ili ulaganja u poljoprivredu, već kroz inozemna ulaganja u RH ako stvorimo za njih uvijete. Naravno, SDP pod tim ne podrazumijeva državu jeftine radne snage, na takav model ne pristajemo. Niti je to jedini kriterij da investicije dođu u Hrvatsku.

Bilaver: Hrvatska mora bolje iskorištavati svoje komparativne prednosti. Budućnost je u razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Prije svega, javna uprava mora postati efikasna i u službi građana i gospodarstva. Potrebna su veća ulaganja u ekološku poljoprivredu, iskorištavanje voda, održivi razvoj i kvalitetna strategija razvoja turizma, kapitaliziranje geografskog položaja Hrvatske kao tranzitne zemlje, što veća energetska neovisnost. Posebnu pozornost moramo posvetiti razvoju i ulaganju u ljudske potencijale, gdje smo sigurno konkurentni jer imamo mnoštvo mladih, sposobnih i kvalitetnih ljudi, koji su se dokazali u mnogim zemljama i kompanijama diljem svijeta, a kojima moramo stvoriti priliku da se razviju i rade u svojoj Hrvatskoj.