SPAŠAVANJE POSRNULOG TAJKUNA

Kako je Linićev predstečaj postao Kerumova nagodba iz snova

22.04.2014 u 10:26

Bionic
Reading

Koliko god u javnosti bilo dvojbi oko instituta predstečajne nagodbe, jednom čovjeku država je sasvim sigurno pomogla. Željku Kerumu

Iako se još nije ostvarila njegova najava o skorom otvaranju dvadesetak trgovina i dva hipermarketa, čime bi nekadašnje carstvo navodno trebalo započeti s uskrsnućem, bivši splitski gradonačelnik trlja ruke jer su nagodbama spašene sve tri njegove tvrtke. Istina, postavilo se logično pitanje zašto se državni aparat uopće mučio s vađenjem iz gliba tvrtki koje više nemaju gotovo nijednog zaposlenika - tek nešto malo ih je ostalo u hotelu Marjan, ali ni oni mjesecima nisu vidjeli plaću - no tim potezom će važni splitski politički faktor sigurno biti itekako zadovoljan.

O Kerumu i glasovima njegovog HGS-a naime ovisi kompletna lokalna vlast: i župan Zlatko Ževrnja u Županiji i gradonačelnik Ivo Baldasar u Splitu. Naljuti li se predsjednik Hrvatske građanske stranke, eto novih izbora.

Uglavnom, uspjelo mu je - zahvaljujući neobično nabujalim potraživanjima njegovih tvrtki prema njegovim tvrtkama među više od dvije milijarde kuna službeno prijavljenih u ovom procesu prevagnuli su glasovi Kerumovih tvrtki i obitelji te nekih zainteresiranih banaka, pa je plan predstečajne nagodbe u slučajevima Kerum d.o.o., Neva-Kerum i Adriatic dobio više od potrebnih 70 posto glasova vjerovnika. S druge strane, preko osam stotina tvrtki kojima je bivši gradonačelnik ostao dužan mahom nije glasalo za plan, ali će se svejedno morati zadovoljiti otpisanim kamatama i glavnicom umanjenom za 30 posto, a ostatak duga vratit će im se za nekoliko godina.

Jednako kao i državi i državnim tvrtkama, kojima su ukupna potraživanja od oko 25 milijuna kuna također umanjena za 30 posto.

Dakako, preduvjet za barem djelomično vraćanje dugova jest uspjeh predstečajnog plana, a on je postavljen dosta ambiciozno: između ostalog, predviđeno je da će u iduće četiri godine Kerumov trgovački biznis iznova procvjetati i čak ostvariti kumulativnu dobit od preko 105 milijuna kuna. U rezervi je i daljnja prodaja nekretnina kojima bi se možda podmirio dio brojnih kredita.

Ključan glas za Kerumov spas stigao je od Zagrebačke banke, a ona u njegovoj stožernoj tvrtki Kerum d.o.o. potražuje 378 milijuna kuna, odnosno nešto više od 24 posto od ukupnih 1,567 milijardi kuna. Uspjeh predstečajne nagodbe odgovarao je ovoj instituciji jer ima zabilježbu na trgovačkom centru Joker, a ta se tvrtka sa 182 milijuna kuna potraživanja također pojavljuje u cijelom tom procesu.

Protiv nagodbe glasovala je Hypo banka sa svojih 286 milijuna kuna (19 posto) i zabilježbom na hotelu Marjan, no to joj nije pomoglo jer se u društvu vrijednom milijardu i pol kuna našao još Kerumov Koteks (303 milijuna), zatim bivša supruga Ankica Kerum (25 milijuna) i njen hotel Central (72 milijuna), potom šogorica Mara Sapunar (18 milijuna), Kerumova tvrtka Lora Produkt (56 milijuna), pa njegov brat Jure Kerum (1,4 milijuna)...

Uglavnom, skupilo se dovoljno: vrijedi napomenuti da je predstečajnu nagodbu podržala Todorićeva Jamnica s oko 10 milijuna kuna, a s po 1,2 milijuna simbolično mu je ruku dala Slobodna Dalmacija, ali i Grad Split

To je dakle Kerum d.o.o., a s ostale tri tvrtke išlo je puno lakše: u Adriaticu (formalnom vlasniku hotela Marjan) od ukupno 156 milijuna kuna tražbina čak 112 milijuna drži tvrtka Sapor, čiji je predsjednik Uprave Kerumov nećak Igor Sapunar. Tu je i Kerum s 29 milijuna, pa Kerum Trgovina s 2,1 milijun, njegova Kila s 4,3 milijuna...

Kod tvrtke Neva Kerum - koja u stvarnosti ima tek mali hotel u Podstrani nadomak Splita - od fantastičnih 302 milijuna kuna potraživanja čak 285 milijuna otpada na spomenuti Kerum d.o.o. Glasovanje o predstečajnoj nagodbi i ovdje je bilo tek puka formalnost, a kao rezultat će se pojaviti veliko spajanje: ove tri tvrtke pretvorit će međusobne dugove u vlasničke udjele, stotine milijuna kuna 'novoutvrđenih tražbina' nestat će jednim potezom predstečajnog pera, a krediti će biti reprogramirani.

A država i stotine vjerovnika koji su strpljivo čekali u redu za naplatu otpisat će kamate i 30 posto glavnice.

Sam Željko Kerum uvijek se hvalio time da njegova imovina višestruko premašuje dugove, pa ostaje nejasno zašto nije riješio probleme jednostavnim stečajem. Istina, ovako je sačuvao sve vrijedne nekretnine koje već godinama bezuspješno prodaje, pa vjerojatno računa da će doći bolja vremena u kojima će živnuti i tržište. Vrijednost svoje imovine uvijek je iznosio u zaokruženim ciframa, pa je prije krize ona navodno iznosila 400 milijuna eura, a danas oko 200 milijuna. Za trgovački centar Joker izvjesio je cijenu od 60 milijuna eura, jednako kao i za Marjan - u koji treba uložiti još oko 20 milijuna eura. Iako je još prije pet godina govorio da 'samo još treba unijeti namještaj'.

Uglavnom, nakon što je vješto iskoristio blagodati Linićevog instrumenta nagodbi, Kerum će vrlo brzo ipak morati početi djelovati. Ili prodati nešto veliko ili krenuti s otvaranjem tih obećanih trgovina i hipermarketa...