Prije desetak godina pojam jamca je bila prva asocijacija na kredit. Danas ipak na kreditne obveze više podsjeća zloslutna riječ deložacija. Zbog uloge jamaca raspadale su se mnoge obitelji i prijateljstva. Danas, doznajemo iz banaka, sve se manje koriste jamci kako instrument osiguranja naplate kredita. Koliko je građana u ulozi jamaca, a koliko ih među njima otplaćuje tuđe kredite, nemoguće je doznati. Podacima ne raspolaže ni Hrvatska udruga banaka niti Hrvatska narodna banka koja na naša pitanja odgovara tek linkom na Zakon o obveznim odnosima, a o odgovore nemaju niti u Hrvatskoj udruzi banaka
Konkretne podatke o broju prevarenih jamaca i sudužnika nemaju ni u udruzi Potrošač. Međutim, podsjećaju na mučne životne priče sudužnika na koje je pao kompletan dug onih kojima su bili jamci.
'Sve te priče svode se na zajednički nazivnik: 'Otplatio sam dva kredita kao jamac svojih 'prijatelja'. Nakon takvih priča jamac za kredit danas postaje zaštićena ili izumrla kategorija jer više nitko ne želi biti jamac nikome te su građani svjesni posljedica i dugotrajnog izlaska iz kreditnog labirinta', kaže za tportal Ilija Rkman, predsjednik udruge Potrošač. Kaže da mu se svojedobno javila gospođa iz Pule koja je bila jamac svojoj najboljoj prijateljici. Međutim, prijateljica je nestala, prekinula je plaćati rate kredita te je teret otplate pao na jamca. Jamac je došao do informacije gdje se nalazi nositelj kredita i njegov broj mobitela. 'Prijateljica' je locirana u BiH te se nije imala namjeru vraćati u Hrvatsku niti otplaćivati kredit.
Rkman podsjeća i na slučaj u kojem je nositelj kredita bio kreditno nesposoban te je kao sudužnike u banku doveo svoja tri prijatelja od kojih su dvojica također bila kreditno nesposobna. Kompletan iznos kredita pao je na trećeg jamca, jedinog koji je bio kreditno sposoban, a to u trenutku kobnog potpisivanja sudužništva nije znao. Novac je sjeo na račun nosioca kredita, a uplatnice na adresu nasamarenog trećeg jamca.
'Naš je savjet prije donošenja odluke o podizanju kredita napraviti obiteljsku analizu o mogućnostima redovnog otplaćivanja kredita. Posebice kada su u pitanju dugoročni, hipotekarni i krediti vezani uz deviznu klauzulu. Bez detaljne analize i odlaska do financijskog savjetnika, podizanje jačega kredita u ovom trenutku je rulet', zaključuje Rkman.
Koliko je prevarenih jamaca u Hrvatskoj i koje su njihove mogućnosti da se izvuku od plaćanja tuđih dugova, pokušali smo saznati u Hrvatskoj udruzi banaka, no oni nas usmjeruju na Hrvatsku narodnu banku. Iz Hrvatske narodne banke na naša pitanja odgovorili su tek poveznicom na Zakon o obveznim odnosima u kojem su među ostalim definirane obveze jamaca.
Ipak na njihovim je stranicama moguće naći korisne informacije za jamce. 'Netko je od vas zatražio da budete sudužnik, jamac ili založni dužnik. Kod razmatranja takve odluke nužno je voditi računa o svim mogućim rizicima, što za vas može imati ozbiljne posljedice', piše u svojevrsnom priručniku za jamce koji možete ovdje pročitati.
Što ako ste se ipak našli u ovoj nezahvalnoj ulozi i otplaćujete tuđi kredit. Može li nosilac kredita jamca izbaciti iz igre i nadomjestiti nekim drugim osiguranjem naplate? Može, ali to se u pravilu rijetko događa. 'Načelno postoji mogućnost zamjene jamaca drugim odgovarajućim kolateralom koji je propisan kao alternativni za pojedini proizvod, npr. drugi jamac ili polica osiguranja, depozit ili drugi instrument osiguranja odgovarajući konkretnom proizvodu', kažu nam u Splitskoj banci.
Procedura je jednostavna, ako se uspijete dogovoriti s nosiocem kredita. S njim morate doći u banku te on mora banci ponuditi zamjensko osiguranje naplate. A što se događa s jamcima kada nekretnina dužnika ide pod ovrhu zbog nemogućnosti otplate kredita? 'Položaj Jamca ovisi o tome je li postignuta cijena za ovršenu nekretninu veća od kreditne obveze. Ako jeste, tada se jamac oslobađa bilo kakve obveze', pojašnjavaju. Ipak, posljednjih 10-ak godina jamac se vrlo rijetko pojavljuje u kreditima pa su i zahtjevi za zamjenom jamaca vrlo rijetki.
Zagrebačkoj banci kažu da se jamac može izvući iz sudužništva tek ako korisnik kredita uputi pisani zahtjev i pritom ponudi neki drugi, banci prihvatljiv, instrument osiguranja, poput depozita, stambene štednje, police osiguranja života i slično. Može ponuditi i drugog jamca. Njihova iskustva jednaka su onima Splitske banke – takvi su zahtjevi izuzetno rijetki. Isto iskustvo imaju i u Erste&Steiermärkische Bank.
Bitno je za napomenuti da ni deložacija i ovršivanje nekretnine dužnika ne spašava jamca od daljnjeg sudužništva. Ako nekretnina dužnika bude prodana za manju svotu od duga prema banci, jamac će i dalje zadržati svoju ulogu i ako njegov 'prijatelj' ostatak iznosa ne plaća, i nakon ovrhe nekretnine, jamac će i dalje plaćati njegov dug.
U tom je slučaju jedina mogućnost povrata novca privatna tužba protiv dužnika.
