Kritičari su pokrenuli svoju stranicu na Facebooku, žalili su se vodstvu zaklade Wikimedia (WMF) pa i samom utemeljitelju projekta Jimbu Walesu, sporne tekstove kritizirao je ministar Željko Jovanović, pokrenuto je i glasanje o povjerenju trojici najspornijih administratora, međutim čini se da problem nije tako lako riješiti revolucijom kako se to u redovima pobunjenika očekivalo, a medijska bura u zadnjih par mjeseci nekako se stišala. Što se zbiva? Je li sve ostalo po starom i je li pobuna urodila ikakvim pomakom?

Teško je očekivati intervenciju izvana

Prije svega važno je istaknuti da zbog same prirode Wikipedije kao otvorene enciklopedije, ni administratori, ni suradnici, pa čak ni WMF, ne odgovaraju za sadržaj članaka niti garantiraju njihovu točnost i nepristranost.

Wales i WMF su pokazali veliki interes za našu situaciju, no do sada nisu poduzeli ništa konkretno. Veliko je pitanje hoće li uopće išta poduzeti jer WMF vrlo nerado intervenira u pojedinačne projekte. Naime, bilo kakva akcija ujedno bi značila i presedan koji bi prisilio WMF da se na isti način ponaša u sličnim situacijama na drugim projektima. Budući da WMF pod sobom ima oko 200 wikipedija na mnogim svjetskim jezicima, te mnoge druge slične projekte, očekivano je da će izbjegavati presedane pod svaku cijenu. Čak i kada bi WMF reagirao, teško može nametnuti neko rješenje na duži rok jer na kraju sve ovisi o lokalnoj zajednici.

Svi suradnici na Wikipediji rade na dobrovoljnoj bazi i nitko nije dužan popravljati sporne članke. Problem nastaje kad se pojavi suradnik koji želi popraviti članak, ali ga administrator u tome spriječi, bilo blokiranjem njegova suradničkog računa, bilo vraćanjem izmjena na članku i zaključavanjem stranice u verziji koja je pristrana. Prema kritičarima hrvatske Wikipedije, upravo se to događalo od 2009. do 2013. S druge strane, prozvani administratori brane se tvrdnjom da su svi blokirani suradnici blokirani s razlogom, najčešće zbog napadačkog ponašanja prema kolegama.

Jesu li u glasovanju pobijedili ultradesničari?

Glasanje također nije donijelo neki jasan obrat, no pokazalo je da odnos snaga u Wikipediji nije tako jako neuravnotežen kako se procjenjivalo. U vrlo burnih sedam dana, koliko po pravilima traje izjašnjavanje suradnika, glasovanje je, uz povremene prekide, ipak privedeno kraju. Iako je 'oporba' imala većinu do zadnjeg dana, prozvani administratori su ipak uspjeli sakupiti podršku od 51% do 55% glasova, ovisno o adminu. Sukobi i međusobna optuživanja nastavili su se i nakon glasovanja.

Što ovakav ishod govori o suradnicima Wikipedije? Da su u većini ultra desničari? Čini se da ne. Naime, prema rezultatima glasovanja nešto manje od polovine suradnika nezadovoljno je postojećim stanjem na hrvatskoj Wikipediji i krivce vidi u spornim administratorima. Preostalu polovicu ne može se etiketirati kao ultra-desničare niti povezivati s pristranošću u člancima. Naime, upućeni tvrde da tek manji dio suradnika inzistira da pristranosti u člancima nije bilo te da nikakve promjene nisu potrebne. Većina suradnika koji su dali podršku prozvanim adminima, pa čak i neki od prozvanih admina, prepoznaju problem pristranosti barem dijela spornih članaka, no odbijaju bilo kome od admina pripisati odgovornost za to. Dakle, u zajednici postoji relativno širok konsenzus da su neki članci pristrani, ali nema konsenzusa oko toga tko je za to kriv i treba li za to biti kažnjen.

Koje je rješenje?

Zbog svega navedenog neki suradnici na projektu danas smatraju da je bura bila korisna da se identificiraju problemi, ali trajno rješenje vide u aktiviranju većeg broja novih suradnika koji mogu pridonijeti da se sporni članci uravnoteže.

Jedan od njih je i iskusni wikipedijanac Ante Perković iz Splita koji kaže da se situacija nakon bure stišala.

'U zadnjih mjesec i pol nije bilo ozbiljnijih sukoba niti spornih blokiranja. Većina suradnika je umorna od ratovanja i moj dojam je da je postignut nekakav prešutni dogovor da će se ubuduće paziti da administratori svojim ponašanjem ne stvaraju dojam pristranosti, a da nezadovoljnici više neće tražiti krivce za dosadašnje probleme. Na taj način se može krenuti dalje bez da se postigne konsenzus oko toga tko je za što kriv u prošlosti', objasnio je Perković i pozvao sve kojima je stalo da ne dižu ruke od ovog važnog projekta.

'Sadržaji se popravljaju, ali jako sporo. Naime, stari suradnici pušu i na hladno, pa se radije drže drugih tema, a novi suradnici jako sporo dolaze, uglavnom zbog slike koju su o našoj Wikipediji dobili iz medija. Iz raznih komentara na internetu vidi se da ljudi prigovaraju i očekuju da će netko sa strane riješiti problem. Ništa se neće popraviti samo od sebe! Ako nekome smeta sadržaj nekog članka, slobodan je doći i promijeniti ga. Nakon svih ovih sukoba i prozivanja, admini su postali pažljiviji prema novim suradnicima, a postojeći suradnici su spremniji pomoći smiriti tenzije kada se stvari zakuhaju', rekao je Perković istaknuvši da je najveći dio hrvatske Wikipedije nesporan i ocijenjen kao vrlo kvalitetan.