Na obroncima Dilj gore i tromeđu Osječko-baranjske, Brodsko-posavske i Požeško-slavonske županije smjestila se ova općina koja broji nešto više od 900 stanovnika u devet naselja. Imali su nekada tri mjesta više, ali je izumrlo stanovništvo u njima. U svima nema trgovine ni ceste. Godišnji proračun penje im se na oko 400.000 kuna.

'Ostali smo nerazvijeni jer smo na rubu županija pa nismo zanimljivi ni kao glasačko tijelo. No nitko ovdje nije gladan', odgovara tportalu općinski načelnik Slavko Tidlačka (nezavisni kandidat).

Buni se zbog toga što dospiju u medije samo kada ih izvuku iz statistika ili crnih kronika, a prije nekoliko godina proglašeni su hrvatskim rekorderima po broju neženja. Naslovnice su prije toga preplavili šokantni nalazi inspekcije o tome u kakvim su uvjetima živjele i boravile odrasle psihički bolesne osobe u privatnom domu u Breznici Đakovačkoj na području njihove općine. Ključ u bravu zbog nehumanih uvjeta boravka za 150 štićenika stavila je svojim rješenjem tadašnja ministrica socijalne politike Milanka Opačić.

'Slabo troše'

Državnu statistiku o broju stanovnika, nabraja dalje Tidlačka, povećavale su i osobe u Centru za liječenje od ovisnosti u Paučju, sada preseljenom u Dalmaciju, a u blizini se nalazi i samostan u kojem žive sestre karmelićanke.

'To je velik postotak u cjelokupnom udjelu stanovništva. Riječ je o gotovo 200 ljudi koji slabo troše. Zbog toga smo izbili na čelo ljestvice i to nam je donijelo negativne učinke', obrazlaže negativne trendove načelnik Tidlačka.

U općinskom središtu pohvalit će se pak prepoznatljivim hrvatskim imenom, Mirkom Barišićem, predsjednikom NK Dinamo, koji potječe upravo odavde. Na adresu lokalnog Nogometnog kluba Dilj zbog toga povremeno stigne donacija kompleta dresova. No mještanima je pomaganje u krvi.

'Svi se ovdje poznajemo i znamo kome što treba. Općina uskače s pomoći ako dođe do neke katastrofe ili netko umre, a obitelj nema novca za pokop, ili ako netko ne može platiti struju, a nakupilo se od 500 do 1000 kuna računa. Oko 30 obitelji godišnje zatraži pomoć. Nekada se nešto i odradi, nije sve u novcu. Starijim, nemoćnim i bolesnim stanovnicima pokosimo, primjerice, dvorište jer nemaju čime platiti drugome da im to napravi', nabraja načelnik Levanjske Varoši.

Nedavno predstavljene mape siromaštva, na kojima se našla i ova slavonska općina, poslužit će ubuduće kao pomoć pri donošenju politika smanjenja regionalnih razlika te iskorjenjivanju siromaštva i socijalne isključenosti na području Hrvatske. One upućuju na heterogenost siromaštva jer je ono izraženije na kontinentu i iznosi 19,4 posto, a u jadranskom dijelu 12,6 posto.

'Prvo se samoizoliraju, a potom ih nenamjerno izolira i zajednica'

Uz Brodsko-posavsku i Virovitičko-podravsku, Vukovarsko-srijemska županija našla se također u vrhu ljestvice najsiromašnijih prema dohodovnoj metodi. U njezinu središtu, Vukovaru, Humanitarna udruga Duga već dvije godine pomaže svojim stanovnicima bez obzira na dob, spol ili nacionalnu opredijeljenost. Na njihovu popisu za pomoć trenutno je 570 obitelji, od kojih je 280 samačkih, a na pragu su treće životne dobi.

'Najugroženiji su ljudi između 50 i 60 godina. Oni su radno sposobni, ali im se ne pruža mogućnost zapošljavanja. Kada je riječ o samcima, mjesečno dobivaju i preživljavaju s 800 do 950 kuna socijalne pomoći. Ljudi su dugotrajno u potrazi za poslom, ali ne mogu ga dobiti pa se počinju zatvarati u sebe, ne cijene se više, pate od depresije i postaju izolirani. U prvom koraku se samoizoliraju, a potom ih nenamjerno izolira i zajednica. Ovdje ih, između ostaloga, kroz volontiranje potičemo na aktivnost te stav da ih zajednica još treba', objašnjava Irena Rajšić iz vukovarske Duge koja mjesečno dijeli i pakete s pet najosnovnijih namirnica, ali u njihovoj socijalnoj samoposluzi police su često prazne jer ovise o donacijama, zbog čega nedavno svojim korisnicima nisu imali podijeliti ništa drugo za cijeli mjesec osim litre ulja i deset jaja.