'Tko maskom prekriva lice, odnosno ičim što osobu čini neprepoznatljivom, bit će kažnjen odsijecanjem ruke, visokom globom i teškim zatvorom!'

Ne bojte se, spomenuti citat ne odnosi se na suvremenike, ponajmanje ne na političare, koji u takozvanim javnim odnošajima bez obrazina ne bi opstali niti dana. Riječ je o zabrani iz 1. ožujka 1449. godine kojom gradsko vijeće grada Rijeke, čuvajući ćudoređe i javni mir priječi maske i krabulje. Kao i sve prijašnje i buduće, i ta zabrana bila je - zakon s rupom: vrijedila je za puk, a od kazne su bili izuzeti samo gosti maskiranog plesa u Kaštelu. Što bi se danas reklo, društvena i politička elita.

Bila je to, koliko se zna, prva zabrana riječkoga maškaravanja, ali kroz povijest ih se skupilo još: branilo se maškaravati nakon pada Austro-Ugarske Monarhije, za vrijeme Mussolinijeve vladavine, a ni početak socijalizma nije baš bio oduševljen s idejom mesopusne društvene samokritike. Kako su u međuvremenu smišljene sofisticiranije tehnike kontroliranja reda i mira danas nikome ne pada na pamet zabranjivati maškaravanje. Ono je od davnog društvenog ventila i privremene alternative propisanoj zbilji postalo – dobrom zabavom i turističkim proizvodom.

Peto godišnje doba, kako još zovu Riječki karneval, po tradiciji započinje na Antonju, 17. siječnja i traje sve do Pepelnice koja ove godine pada na 1. ožujka. Nije da u Hrvatskoj nema još fešta pod maskama, ali ova je najpoznatija i to ne samo doma. Riječki Karneval je uvršten na listu 500 najvažnijih zbivanja u Europi (Top 500 European Events), Sunday Times ga je proglasio jednim od najegzotičnijih događaja u svijetu, a dobio je i nagradu Zlatno turističko srce za najbolja turistička manifestacija Jugoistočne Europe.

Okosnica su mu četiri događaja: podizanje Pusta, odabir nove Kraljice Riječkog karnevala predajom ključeva Grada maškarama i velikog finala, Međunarodne karnevalske povorke. Točnije, riječ je o dvije povorke: dječja je zakazana za 18. veljače, a velika za 26. veljače. I, naravno, veliko finale – osuda i spaljivanje Pusta. Sve što se događa između toga prepuno je pjesme, plesa, gastronomskih, sportskih i humanitarnih događaja i dakako maškara. Od sportskih u žiži su Carnival Snowboard Sessiona na gatu Karoline Riječke koji se održao 4. veljače i Maškarani autoreli Pariz – Bakar 11. veljače.

Pritom festival ima dva meštra: javnog Meštra Tonija (najpoznatiji i najdugovječniji je Anton Škrobonja) i onoga kolektivnog u sjeni – Turističku zajednicu, koja mu je organizator. Predvodi je direktor Petar Škarpa, a u njemu je Dominik Damiš voditelj marketinga. Kako onaj koji stoji iza kulisa dvomjesečnog maškaravanja vidi priču o Riječkom karnevalu? I kako objašnjava da je baš Rijeka u tom poslu brend?

'Krepat ma ne molat!' Ta stara primorska uzrečica najbolje opisuje karakter riječkoga Karnevala, zato je i postala njegovim sloganom. Od prvog pisanog traga o maškaranju u Rijeci prošlo je 568 godina, ali sigurno je da je karneval živio i ranije i da je izrastao na mesopusnoj tradiciji primorske regije. Ona opet ima duboke civilizacijske I antropološke korijene. O tradiciji svjedoče i fotografija riječke karnevalske povorke stare 114 godina. Ipak, u modernom smislu godina 1982. za karneval je prijelomna. Tada su prvi put u organizaciji tadašnjeg Turističkog saveza tri karnevalske grupe prošle po Korzu – Lako ćemo, Pehinarski feštari i Halubajski zvončari. Bio je to znak da su riječke maškare spremne za nešto puno veće. Tu je bačena prva iskra onoga što je postala posebnost Karnevala, jer iza njegove nonšalantnosti stoji pomno isplaniran svaki detalj, svaki događaj', kaže Dominik Damiš nižući brojke.

'Od početne tri grupe na Korzu došlo se do 100, s više od 5.000 djece i 10.000 odraslih sudionika. Jedne godine smo imali više od 150 karnevalskih skupina, ali to nas je natjeralo da ograničimo njihov broj u povorci, tako da sad ne smije 'prijeći stotku'. Ono što ne želimo ograničiti jest broj gledatelja. Njih, ovisno o vremenskim uvjetima, nikad nema manje od 100 tisuća, a jedne je godine broj dosegao čak i 150 tisuća. Zbivanja na Korzu odavno nisu samo povlastica Riječana i gostiju, uz one koji povorku prate uživo, velik broj to čini putem TV ekrana, a izravnim prijenosom preko interneta Riječki karneval postao je globalni događaj. Tehnologija svakako može približiti Rijeku cijelom svijetu, ali onu čaroliju s Korza ipak morate bar jednom osobno proživjeti. Ako već niste u povorci, morate vidjeti njihov ples, mora vam kraj uha zazvoniti zvončarsko zvono', kaže Dominik. Baš ta autentičnost i autohtonost maškaranog veselja bila je važna kad je prije više od dvadeset godina Rijeka primljena u članstvo Europske udruge karnevalskih gradova (FECC).

Posebnost je Rijeke i to što karnevalsko ozračje doslovce preplavi grad. Bira se najkarnevalskiji izgled grada NAJ maškarano, lipo i veselo, jelovnici riječkih ugostitelja posebno su prilagođeni, osoblje je maskirano, na Delti je postavljen karnevalski park…

'Naravno, da Karneval uz maškarano veselje ima svoju turističku računicu. Odvija se u vrijeme predsezone što je izuzetni potencijal za ne samo turizam Rijeke nego i Kvarnera. I ove kao i prijašnjih godina raste broj turista, svi riječki hoteli popunjeni u vrijeme održavanja manifestacija, ali popunjeno je i u susjednim mjestima. Pored noćenja koja se ostvaruju za vrijeme trajanja manifestacija, u grad pristižu deseci autobusa, a individualce je teško i pobrojati. Dolaze iz cijele Hrvatske Italije, Slovenije, Austrije', kaže Dominik dodajući kako se velik poticaj Riječkog karnevala i popratnih manifestacija može u novije vrijeme i financijski dokazati.

'Za vrijeme maškara bilježi se peterostruko povećanja prometa u trgovačkim, turističkim, ugostiteljskim sektorima, kad se ti dani uspoređuju s vikendima i danima koji prethode ili dolaze iza događanja', kaže Dominik.

Otkad je svijeta, tri su glavne teme Karnevala - hrana i piće, spolnost i vlast, a jedino ova zadnja ima moć. Kako smijeh na svoj račun primaju političari - oni koje najžešće bode žalac karnevala?

'Ne znam kako je drugdje, ali riječka vlast dragovoljno se predaje Karnevalu, koji nikad ne bi bio to što jest da nema njenu logističku podršku. Premda je riječ o simboličnoj gesti kad aktualni gradonačelnik predaje ključeve grada i svu vlast Meštru karnevala to uistinu znači da ograničenja u kritici nema. Mi svake godine pozivamo karnevalske grupe na sudjelovanje i potičemo ih da budu što originalnije maskama. Ne postavljaju se nikakva pravila i čak ih se i motivira da prilikom izrade svojim maski budu i više nego slobodni i kreativni. Uostalom, službeni slogan je 'Budi što želiš, dođi na Riječki karneval'', kaže Dominik napominjući kako će Karneval imati posebno mjesto 2020., kada Rijeke službeno postaje Europska prijestolnica kulture. Mandat prijestolnice će započeti Riječkim karnevalom, a njime će i završiti.

Trenutak kad karnevalska skupina riječkog Pomorskog fakulteta POM-F-RI, nasred mora pred Rijekom osudi i zapali Pusta, kao glavnog krivca svega što nam se lani loše događalo, za Dominika je prije novi početak nego li kraj.

'Dok gori stari Pust, nama u Turističkoj zajednici Rijeke to znak za početak pripreme za sljedeći Karneval', kaže. Ovaj put bit će to jubilarac 35., ako ne računamo one davne i poneke zabranjivane.