Nije trebalo dugo čekati da internet preplavi bujica blogova o tome kako je kamičak još jedan dokaz da u podzemlju (ili podmarsju) Crvenog planeta žive i operiraju mali zeleni te da, NASA uporno zataškava svako 'logično', vanzemaljsko objašnjenje neobičnih pojava koje svako toliko uslikaju njezina svemirska vozila i letjelice.

Slična priča ponavlja se posljednjih dana nakon što je rover Curiosity prošli tjedan u crvenkastom pustinjskom krajoliku snimio dva tajanstvena bljeska.

Fotografije su nastale 2. i 3. travnja, međutim napravila ih je samo desna kamera rovera. Iako je lijeva snimila isto područje samo sekundu kasnije, na njezinim se fotografijama ne vidi ništa.

NASA-ini stručnjaci kažu kako ne mogu sa sigurnošću reći što je uzrokovalo pojavu bljeska, međutim ističu da imaju dva prilično razumna znanstvena objašnjenja. Prema prvom sjajni su trag mogle ostaviti kozmičke zrake koje su se probile u objektiv kamere. Naime, Mars ima vrlo rijetku atmosferu pa su kozmičke zrake ondje puno češća pojava nego na Zemlji. Prema drugom bljesak bi mogao biti odraz sunčevih zraka na nekom kamenu koji se u ključnom trenutku nalazio na pravom mjestu, pod odgovarajućim kutom tako da je svjetlucanje zabilježila samo jedna kamera.

No teoretičari zavjera, očekivano, nisu impresionirani ovim tumačenjima. Umjesto toga ponovno su sasuli paljbu po NASA-i jer, kako kažu, kontinuirano i namjerno prikriva ovakve pojave umjesto da ih podrobnije istraži.

Zanimljivo je da dokonim ufolozima podjednako kontinuirano, već desetljećima, ne pada na pamet da bi svemirska agencija koja ima takve tehnološke mogućnosti da na Mars pošalje sofisticirane rovere koji godinama krstare negostoljubivim prašnjavim terenima, trebala biti u mogućnosti sakriti sve 'kompromitirajuće' snimke i prije nego što ih otkriju njihove budne oči zakrvavljene bliještanjem računalnih ekrana. Naravno, kada bi to stvarno i silno željela.

Također je fascinantno da se kritičari NASA-e nikada ne zapitaju kako bi izgledalo istraživačko putovanje skupih robotiziranih laboratorija od tone i kusur kada bi stručnjaci u nekom trenutku iz nekog hipotetskog, besmislenog razloga odlučili udovoljiti njihovoj djetinjastoj znatiželji.

Naime, pokušajte samo na nekoliko sekundi zamisliti raskošno rastrošno krivudanje Curiosityja koji na sat uspijeva prijeći tek 30-ak metara, a na Mars je poslan radi vrlo jasnih, važnih znanstvenih ciljeva. U ovom posljednjem slučaju bljesak koji je snimila kamera bio je udaljen 160 metara što znači da bi rover trebao potrošiti gotovo cijeli dan da stigne do njega i vrati se svojim pravim poslovima. Da otkrije što? I da poslije nastavi kamo? Do nekog novog kamička?