Uoči tog sastanka francuski predsjednik Francois Hollande i britanski premijer David Cameron istaknuli su 'potrebu dinamizacije političkog procesa' u Siriji te rekli da se mora učiniti više na povratku onih s neutemeljenim zahtjevima za azilom.

'Cameron i Hollande složili su se oko potrebe dinamizacije političkog procesa uz spremnost da rade zajedno' glede Sirije, gdje je režim Bašara al-Asada primio u utorak od ruskog saveznika borbene zrakoplove i novo oružje za borbu protiv IS-a. Po njima, dobar dio odgovora na izbjegličku krizu leži u rješavanju situacije u Siriji, priopćile su službe britanskog premijera.

Hollande i Cameron sastali su se u službenoj seoskoj rezidenciji britanskog premijera te podrobno razgovarali o Siriji i Libij istaknuvši 'potrebu da produže razgovore na srijedu kako bi pomogli zemljama susjedima Sirije gdje bi onda moglo ostati više izbjeglica' te su rekli da se 'mora učiniti više na povratku onih s neutemeljenim zahtjevima za azilom'.

Naglaska na to da treba dogovoriti rješavanje izvorišta problema, stavlja i premijer Zoran Milanović, koji je dan uoči sastanka u Bruxellesu, a uslijed nategnutih odnosa sa Srbijom i verbalnih okršaja sa srpskim kolegom Aleksandrom Vučićem, poručio da će se 'u Bruxellesu, kada neće biti Vučića, dogovoriti kako problem riješiti na izvoru, dakle u Turskoj i Grčkoj'.

Telefonom su o europskom odgovoru na krizu sirijskih izbjeglica razgovarali i američki predsjednik Barack Obama te njemačka kancelarka Angela Merkel, priopćila je Bijela kuća: 'Dvoje čelnika složili su se o potrebi cjelovitoga europskog rješenja, u kojem bi sve članice EU prihvatile pravednu raspodjelu izbjeglica'.

Bez suglasnosti oko pristupa izbjegličkoj krizi

Čelnici EU-a razgovarat će, između ostaloga, o zaštiti vanjskih granica, financijskoj pomoći Turskoj iz čijih izbjegličkih kampova kreću kolone izbjeglica prema Europi, te drugim sirijskim susjedima Jordanu i Libanonu te nedjelotvornom sustavu registracije izbjeglica. Očekuje se da će se razgovarati o Grčkoj, glavnoj točki za ulazak izbjeglica na teritorij EU-a, koja u suprotnosti s europskim pravilima, pušta izbjeglice bez registracije dalje prema europskom sjeveru.

Kao jedna od mogućnosti spominje se pomoć Grčkoj za nadzor njezine granice s Turskom slanjem intervertnih ekipa europske agencije za vanjske granice Frontex.

Čelnici će razgovarati i o financijskoj pomoći Turskoj i državama zapadnog Balkana, koje su suočene s izbjegličkom krizom, zbog neučinkovitog sustava u EU-u. Također se namjerava pomoći Libanonu i Jordanu u kojima je također veliki broj izbjeglica iz Sirije. Pomoć Turskoj mogla bi dosegnuti milijardu eura. EU očekuje da će financijskom pomoći Turskoj, Jordanu i Libanonu, koji su primili četiri milijuna sirijskih izbjeglica, uspjeti smanjiti priljev izbjeglica u Europu.

Među zemljama članicama nema suglasnosti oko pristupa izbjegličkoj krizi. Umjesto konsenzusom, ministri unutarnjih poslova zemalja članica u utorak su kvalificiranom većinom izglasali relociranje 120.000 izbjeglica. Četiri zemlje - Mađarska, Slovačka, Češka i Rumunjska kategorički se protive sustavu obvezujućih kvota.

Iz teksta, koji je predložila Komisija, izbačen je kriterij za raspodjelu obvezujućih kvota, a luksemburški ministar vanjskih poslova te za azil i migracije Jean Asselborn rekao je da to znači da je izglasana odluka o raspodjeli 120.000 ljudi na dobrovoljnoj osnovi, no: 'Nijedna zemlja nema pravo odbiti. Ne sumnjam da će oni u potpunosi provesti ovu odluku u skladu sa zakonodavstvom EU-a', rekao je Asselborn.

Iz Komisijina prijedloga također je izbačen dio prema kojem bi se iz Mađarske relociralo 54.000 izbjeglica. Mađarska ne želi biti korisnik toga mehanizma tvrdeći da ona nije zemlja u koju prvo ulaze izbjeglice.

Brojka od 120.000 izbjeglica odnosi se na one koje se zateknu u Grčkoj i Italiji s mogućnošću da se doda bilo koja zemlja članica koja se suoči s velikim priljevom izbjeglica.

Hrvatska prihvaća svoju kvotu od od 1.064 izbjeglice, ali ne želi sabirni centar iz kojeg bi se relocirale izbjeglice.

Uoči summita održat će se zasebni sastanci čelnika na stranačkoj osnovi. Na sastanku čelnika Europske pučke stranke sudjelovat će predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko