S kakvim se nedoumicama susreću hrvatski učenici završnih razreda u osnovnim i srednjim školama oko izbora i nastavka daljnjeg školovanja otkrilo je najnovije istraživanje Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ). Cilj mu je bio utvrditi strukturu profesionalnih namjera učenika završnih razreda u ovoj školskoj godini, a ispitivalo se postoje li i koje su najčešće teškoće pri donošenju odluke o izboru zanimanja te koliko ih poseže za stručnom pomoći
Ovo nije prvi put da se HZZ upustio u takvo istraživanje. Ankete se među hrvatskim školarcima i njihovim razrednicima provode redovito od školske godine 2009./2010. i to na području cijele Hrvatske.
Između ovogodišnja 3664 ispitana osmaša najviše ih namjerava upisati četverogodišnju ili petogodišnju strukovnu školu, a tek potom neku od gimnazija. Najmanje ih planira sjesti u klupe neke umjetničke škole, a tek vrlo mali broj ne namjerava nastaviti školovanje. Stručnjaci sa Zavoda ističu kako je još vrlo velik postotak, 21,6 posto, neodlučnih oko planova nakon završetka osmoljetke.
Najviše ih želi u ekonomiste
Među onima koji bi nastavili školovanje u četverogodišnjim ili petogodišnjim programima obrazovanja lista prvih pet najčešćih zanimanja nije se mijenjala u odnosu na prethodno istraživanje provedeno u školskoj godini 2012./2013. Iako je poredak malo izmijenjen, najpoželjnije je i dalje biti ekonomist, potom tehničar za računalstvo, ali i upisati neki od smjerova u medicinskoj školi. Ljestvica popularnosti nastavlja se elektrotehničarima, medicinskim sestrama odnosno tehničarima opće njege, fizioterapeutskim i hotelijersko-turističkim tehničarima dok se na začelju nalaze pomorska škola i komercijalisti.
Među gimnazijskim programima najviše je onih koji bi upisali opće usmjerenje, zatim prirodoslovno-matematičko, jezično i sportsko. Najmanje ih pak namjerava sjesti u klupe u kojima se sluša klasični gimnazijski program.
Kuhari predvode ljestvicu najatraktivnijih zanimanja među strukovnim dvogodišnjim i trogodišnjim programima obrazovanja. Slijede ih frizeri, potom vozači motornog vozila, automehaničari te prodavači, konobari, slastičari i kozmetičari, a na začelju se nalaze CNC operateri i bravari.
Zanimljivo je da se oko odluke o izboru zanimanja s dijelom osmaša u 1,4 posto slučajeva ne slažu njihovi roditelji
Iz srednjoškolskih sele se u studentske klupe
Najveći broj od 3707 anketom ispitanih hrvatskih maturanata donekle je ili potpuno zadovoljan izborom srednje škole. Četvrtina ih je neodlučna oko toga jesu li ili nisu zadovoljni dok je 3,2 posto potpuno nezadovoljno. Slično su odgovarale i njihove kolege iz prethodnih generacija.
Iz srednjoškolske klupe najviše njih, 60,9 posto, ove godine planira se preseliti u one studentske, a polovica ih već zna i što želi studirati. Preostali se planiraju zaposliti ili još nisu odlučili bi li i što studirali ili radili. Neki se namjeravaju dodatno osposobljavati, a 2,7 posto njih prijaviti u vojsku.
Najnovije istraživanje provedeno među maturantima razlikuje se u odnosu na prethodno, u kojem se čak 80,1 posto njih izjasnilo da planiraju studirati.
