Prema objavljenom rasporedu, prvi će se predstaviti odvjetnik Mladen Dragičević, zatim slijedi aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilijo Kalabrić, potom sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić i na koncu zamjenik Županijskog državnog odvjetnika u Splitu Nikša Wagner.

Riječ je o kandidatima koji su Državnoodvjetničkom vijeću (DOV) ranije poslali potpune i pravovremene prijave na natječaj za glavnog državnog odvjetnika, a koje je vijeće proslijedilo Vladi RH.

Ranije je Vlada RH prihvatila prijedlog o osnivanju Povjerenstva za utvrđivanje prijedloga kandidata za glavnog državnog odvjetnika koju će činiti premijer Andrej Plenković i sedam ministara, a koji će naknadno obaviti razgovore sa četiri kandidata za budućeg čelnika Državnog odvjetništva (DORH).

Razgovore s kandidatima obavit će uz premijera potpredsjednica vlade Anja Šimpraga, ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar gospodarstva i održivog razvoja Damir Habijan i ministar financija Marko Primorac.

Premijer Plenković je ranije izvijestio da je Vlada proslijedila kandidature predsjedniku Hrvatskog sabora na daljnje postupanje saborskom Odboru za pravosuđe, nakon čega će biti održana rasprava i donesen zaključak odbora. Izabrani članovi vladinog povjerenstva će potom obaviti razgovor s kandidatima i u slučaju da su zadovoljni s jednim od kandidata, predložit će ga Hrvatskom saboru na daljnji postupak izbora.

Odvjetnik Mladen Dragićević u svojem programu kao ključne točke ističe zaštitu imovine RH, povećanje efikasnosti i transparentnost postupanja državnog odvjetništva te poseban pozor na kaznena djela iz domene ratnog zločina, koruptivnih kaznenih djela i kaznenih djela vezanih uz zlouporabu europskih fondova.

Zamjenik splitskog Županijskog državnog odvjetnika Nikša Wagner kao strateške ciljeve navodi inzistiranje na kompetentnim stručnjacima, kvalitetnoj administrativnoj podršci, promjeni percepcije Državnog odvjetništva u javnosti, kadrovskom ekipiranju i stalnom nadzoru rada zagrebačkih državnih odvjetništava.

Turudićeva kandidatura izazvala negativne reakcije u javnosti

Wagner se zalaže i za osnaživanje odsjeka za ratne zločine, sužavanju nadležnosti Uskoka s naglaskom na kvalitetu rada, pokretanju rada odjela za istraživanje imovinske koristi te smanjenju troškova.

Aktualni zamjenik glavne državne odvjetnice Emilio Kalabrić u svojem programu ističe kako bi posebnu pozornost posvetio radu na predmetima zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju te utaji poreza i carine, kao i punoj primjeni instituta privremenog osiguranja imovinske koristi s posebnim naglaskom na kaznena djela u kojima je oštećen državni proračun. Također se zalaže i za što učinkovitiji procesuiranje ratnih zločina, izvansudsko rješavanje sporova i kvalitetno zastupanje interesa RH u arbitraži i zastupanju pred stranim sudovima.

Sudac Visokog kaznenog suda Ivan Turudić u svojem programu, između ostaloga, zagovara ideju protočnosti kadrova unutar pravosuđa te jednostavnije mogućnosti da državni odvjetnici i suci nakon određenog vremena mijenjaju sud za državno odvjetništvo i obrnuto.

Uz to, smatra i kako bi se sjedište Uskoka zbog praktičnosti trebalo nalaziti bliže zgradi DORH-a u zagrebačkoj Gajevoj ulici, a ne biti dislociran kao što je trenutno slučaj.

Upravo je kandidatura suca Turudića i prije zaključenja natječaja izazvala brojne negativne reakcije u javnosti, posebno oporbenih političara, ali i predsjednika RH Zorana Milanovića koji je poručio da bi na tu dužnost trebala biti izabrana politički i stranački neovisna osoba.

Glavni državno odvjetnik bira se na četiri godine, a za izbor je potrebna natpolovična većina, odnosno najmanje 76 zastupničkih glasova. Prije izglasavanja u Saboru potrebno je i mišljenje saborskog Odbora za pravosuđe.

Novi glavni državni odvjetnik zamijenit će prvu ženu na čelu DORH-a, Zlatu Hrvoj Šipek, koja je izabrana u svibnju 2020. nakon što je njen prethodnik podnio ostavku kada se otkrilo da je bio član masonske lože.