borba za zagreb

Kandidati za gradonačelničku fotelju: Od rušitelja stupića do graditelja metroa

29.01.2025 u 14:57

Bionic
Reading

Za manje od četiri mjeseca građani će još jednom izaći na birališta. Ovoga puta na lokalne izbore, a bitka za najveći kolač vodit će se u Zagrebu. Proračun od gotovo tri milijarde eura i poslovi sa Zagrebačkim holdingom - sve je to neodoljiv mamac za takmace u političkoj areni. Analiziramo tko je sve istaknuo kandidaturu i što su ponudili u prvom naletu

Prije četiri godine Tomislav Tomašević pomeo je konkurenciju na svim nivoima - od Skupštine do mjesnih odbora - da bi on sam u drugom krugu od Zagrepčana dobio 199.630 glasova. Zagreb je tada bio gladan promjene nakon 20 godina vlasti Milana Bandića.

Bordeli, janjetina i privatni biznisi

Iako još nema relevantnih predizbornih anketa o mišljenju građana o onima koji su se do sada istaknuli kandidaturu za gradonačelničku fotelju, teško da netko može protiv Tomaševića. Aktualni gradonačelnik slovi za prvog favorita iz nekoliko razloga. Nije u četiri godine, koliko je poznato, ogrezao u kriminal, što u hrvatskoj političkoj baruštini - u kojoj ministri, načelnici i gradonačelnici prže javni novac u austrijskim bordelima te troše na janjetinu i za privatne biznise - nije zanemarivo, kao ni to da je u Zagrebu nakon godina stagnacije niz kapitalnih projekata pomaknuto s mrtve točke.

Istina, problema ima, a neki, poput Jakuševca, nisu riješeni. Tomašević je koncem prošle godine rekao da očekuje prljavu kampanju, a tko će na kraju izaći kao pobjednik, odlučit će građani 18. svibnja. Ne osvoji li nitko 50 posto glasova u prvom krugu, gradonačelnika će se birati dva tjedna kasnije.

Tomaševićevi izazivači

S druge pak strane kao izazivači se za sada nude Ivica Lovrić (Plavi grad), bivši Bandićev 'ministar' obrazovanja, te Davor Bernardić (nezavisni), nekadašnji šef SDP-a i bivši predsjednik Skupštine. Tu je i aktualni predsjednik Skupštine, HDZ-ovac Mislav Herman, zatim trenutno jedina žena Dina Dogan (nezavisna), a koja se odmaknula od SDP-a kada je zaratila s Teodorom Celakoskim iz Možemo zbog ružnih riječi. U ring planira ući i Branko Kolarić (SDP), iako je svatko tko prati gradsku politiku na toj poziciji očekivao Renata Peteka, ali očekivanja su jedno, a stranačke odluke drugo. Tu su još i Trpimir Goluža, glasan nezavisni skupštinski zastupnik iz kluba Mosta, koji već ima i slogan 'Trpiš li i ti?', te jedan iz plejade zaboravljenih asova - Mislav Žagar, trenutačni predsjednik gradskog ogranka HNS-a.

I na kraju, u gradonačelničkoj fotelji vidi se i Vedran Jerković iz Fokusa, a u narednim tjednima sigurno će isplivati još poneki kandidat. Zanimljivo će biti vidjeti hoće li u utrku za Zagreb ići i Marija Selak Raspudić jer je solidno prošla na predsjedničkim izborima, ali treba imati na umu da je za to potrebna jaka logistika, a nju osim Tomaševića imaju još tek Herman i Kolarić.

Lovrićev metro

Lovrić je odavno krenuo u kampanju, aktivan je na društvenim mrežama, a odnedavno ga gledamo i na plakatima. Osim kritike vlasti, Lovrić, koji je godinama vedrio i oblačio Zagrebom, nudi rješenje prometnih problema ni manje ni više nego gradnjom tri linije metroa, 12 garaža i dva mosta. Otprilike više od onog što je napravio u svom desetljećima dugom participiranju u vlasti.

Bernardić s burekom na parkingu

Kao i Lovrić, ni Bernardić nije nepoznanica Zagrepčanima. Nekad mladi lav SDP-a danas sam luta političkom pozornicom i pokušava privući birače videom snimljenim na parkingu, u kojem simulira da je zapeo u prometnoj gužvi pa jede burek, telefonira, ubije oko... '. Bernardić je najavio da će ponuditi viziju Zagreba 2029. godine kroz pet ključnih točaka koje će ga transformirati. Podršku na tom putu dao mu je i bivši predsjednik Ivo Josipović.

Herman: Tomaševićeva rješenja su HDZ-ovi amandmani

Mislav Herman HDZ-ova je nada, a mediji spekuliraju da ga više od gradonačelničke funkcije zanima preuzimanje KBC-a Zagreb. Liječnik i šef gradskog ogranka te stranke iz oporbenih klupa promatra rad trenutačne gradske uprave, za koju smatra da je 'prevarom birača došla na vlast' i da su pola godine prije izbora donijeli 'revolucionarna prometna rješenja u Zagrebu, a koja nisu ništa drugo doli reciklirani amandmani zagrebačkog HDZ-a'. Među prvim potezima, kako je rekao na HRT-u, bit će mu rušenje stupića ispred Pravnog fakulteta i suradnja s Vladom RH, bez čijeg spominjanja teško da mogu proći svi njegovi istupi.

Dina Dogan na izborima 2021. bila je kandidatkinja za zamjenicu gradonačelnika iz redova SDP-a, kada je u utrku za čelno mjesto u gradu išao Josip Klisović, danas predsjednik Skupštine. Kao nezavisna s liste SDP-a ušla je u Skupštinu, a od te stranke odmaknula se nakon sukoba s Teodorom Celakoskim iz Možemo. Navodno ju je poslao u 'u materinu', iako je poslije objašnjavao da psovka nije bila upućena njoj, nego tadašnjem šefu zagrebačkog SDP-a Viktoru Gotovcu. No da ni Dogan, koja je tada bila Vasić, nije kratka jezika, svjedočili smo tome u rujnu, kada je u Skupštini poručila Tomaševiću: 'Ma, nabijem vas.'

Ni Lalovac ni Petek nego Kolarić

Premda su ankete govorile da Boris Lalovac bolje stoji, a logika nudila poznato lice Renata Peteka, u SDP-u su u bitku za Zagreb odlučili poslati Branka Kolarića, ravnatelja Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar.

U prvom nastupu, nakon što je odlučeno da će biti kandidat, prije nekoliko dana iznio je nekoliko općih mjesta za poboljšanje života u Zagrebu i najavio da uskoro izlaze s nacrtom predizbornog programa. Sudeći po prvom nastupu, dojam je da bi im i dalje pasalo da budu junior partner u koaliciji s Možemo.

Dramatični Goluža

Golužini istupi u Skupštini nerijetko su dramatični i s povišenim tonom. On gradskoj vlasti zamjera apsolutno sve. Gostujući u studenom u studiju Večernjeg lista, najavio je da će kada postane gradonačelnik prestati 's doniranjem različitim biciklistima, udrugama homoseksualaca i sličnima i ta sredstva preusmjeriti u ljude koji uistinu teško žive, a to su prije svega umirovljenici s izrazito niskim mirovinama'.

Žagar bi 2000 stanova, a Jerković jasnu viziju

Mislav Žagar u političkoj areni bio je kada se oni koji će u svibnju prvi put odlučivati o 'asfaltu u svojoj ulici' nisu ni rodili. Bio je pročelnik Gradskog ureda za prostorno uređenje i direktor Autobusnog kolodvora. Iz njegova vremena ostala je anegdota da je oznaku K.Č. br. (katastarska čestica broj) tumačio kao 'kućni broj'.

Najavio je da bi mu prvi potezi bili otvaranje Masarykove i Stare Vlaške za promet, a smatra da Zagrebu treba i 2000 stanova te da se to može napraviti u roku godinu ili dvije. 'Grad treba dati zemljište i komunalnu infrastrukturu te osloboditi plaćanja doprinosa korisnike tih zemljišta, a oni koji uđu u te stanove znaju da više nikad neće biti izbačeni ako plaćaju tu minimalnu rentu koja će biti 300 eura', najavio je Žagar.

I na kraju, u gradonačelničkoj fotelji vidi se i Vedran Jerković iz Fokusa.

On je mišljenja da se Zagreb razvija stihijski i bez većeg plana, da se Zagrepčani osjećaju bespomoćno, a dojam bespomoćnosti pojačava maćehinski odnos države prema glavnom gradu.

Naveo je da Zagrebu treba jasna vizija i drugačiji pristup rješavanju problema. To će mu, kako je rekao, biti glavna promjena koju će uvesti kao gradonačelnik.