Da je policija u posljednje dvije godine postigla velike uspjehe, teško je osporiti, ali takva ocjena može biti razlog zadovoljstva samo na prvi pogled, jer jedno od prvih pitanja je zašto dobri rezultati nisu ostvareni ranije te čemu i kome treba zahvaliti te recentne uspjehe. Kao antikorupcijskog Batmana često se spominje resornoga ministra Tomislava Karamarka, koji  je nakon šefovanja tajnim službama po 'dolasku' u javnost ostao najviše upamćen po obećanjima o depolitizaciji i profesionalizaciji policije.

Međutim, sugovornici tportala iz struke, politike i civilnih udruga smatraju da se ministar nije proslavio, a dvojbeno im je to što se uključio u politiku, jer smatraju da u predizborne igrice nije smio uvući policiju. Karamarko dana obećanja nije ispunio, kaže bivši ministar unutarnjih poslova i SDP-ov saborski zastupnik Šime Lučin: 'Kao prvo, nema depolitizacije policije jer se politika previše petlja u policiju, a drugi je problem to što policija nije dovoljno pripremljena za novi Zakon o kaznenom postupku koji je stupio u punu primjenu od 1. rujna ove godine'.

'Karamarko represivni sustav koristi u predizborne svrhe'

Koliko je ministar pao na ispitu, vidjelo se i opet na jučerašnjem aktualnom prijepodnevu u Saboru, obznanjujući istrage protiv političkih suparnika dok istovremeno zbog sličnih stvari proziva medije. 'U jednoj uređenoj demokratskoj zemlji ne smije se represivni sustav koristiti u predizborne svrhe, a ovdje ministar u Saboru najavljuje istrage i progone protiv oporbenih političara čime može vršiti i pritisak na DORH. Umjesto da policija bude svedena u svoje zakonske okvire i da se nitko izvan u nju ne petlja, ovo je očito politička priča što je nedopustivo', zaključuje Lučin.

Da stvari krivo stoje, smatra i predsjednik Građanskoga Odbora za ljudska prava Zoran Pusić, koji priznaje da je imenovanje Karamarka za ministra unutarnjih poslova 'u početku doživio kao dobar potez i korak prema stručnosti od podobnosti'. Sada je, međutim, 'rezerviran jer se Karamarko uključio u kampanju'. 'Vrlo je važno da policija bude depolitizirana u jednoj demokratskoj zemlji i ministar bi tome trebao svjedočiti vlastitim primjerom, a to ovdje nije slučaj jer je njegov ulazak u stranku politička odluka i on se uključio u predizbornu kampanju', zaključuje Pusić.

Iz Sindikata policije najavljuju da će zaključnu ocjenu Karamarkova rada dati nakon završetka njegova mandata, ali ipak kažu da su odrađeni određeni projekti čiju su realizaciju čekali dulji niz godina i koje do sada s dosadašnjim ministrima nisu uspijevali riješiti'. Dubravko Jagić, predsjednik Sindikata, na prvom mjestu navodi 'donošenje novog Zakona o policiji i snažnu borbu protiv korupcije'. Što se tiče profesionalizacije policije, ističe 'obrazovanje i zapošljavanje novih policijskih službenika u punom opsegu te ponovnu uspostavu Srednje policijske škole. Međutim, tu je i dalje loš materijalni položaj policijskih službenika te problemi s primjenom pojedinih odredbi Kolektivnog ugovora na terenu'.

'Novi Zakon o policiji predstavlja dobar temelj za depolitizaciju i profesionalizaciju policije, ali do donošenja svih podzakonskih akata koje treba donijeti prema novom Zakonu ne možemo dati ocjenu je li se u tome poslu i uspjelo', kaže Jagić dodajući da su 'oduvijek govorili da u policiji samo ministar i državni tajnici mogu biti članovi neke stranke, no da svi ostali moraju biti neovisni i ne smiju biti stranački organizirani te njihova pozicija ne smije ovisiti o onome tko je na vlasti'.

U tom smjeru razmišlja i Tin Gazivoda, bivši član Vijeća za civilni nadzor tajnih službi, koji smatra da 'ministarstva trebaju voditi političari, ali i da u ovom slučaju ipak postoji poseban problem jer je riječ o Ministarstvu policije'. Također, problematičnima smatra i 'političke ekskurzije oko komunističkih zločina jer te zločine svakako treba riješiti i oko toga ne bi smjelo biti dvojbe, ali unatoč dubljim razlozima koji oko toga postoje i podložni su raspravi - tajming i medijsko prezentiranje su nešto drugo'.

'Nesnalaženje policije s kreativnim građanima'

Pomaci u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala jasno su vidljivi, je li se moglo učiniti više i ranije, o tome bi se dalo raspravljati, ali na tom je području puno učinjeno i to je pozitivno', kaže Gazivoda. Međutim, upozorava da se 'policija nije snašla u suočavanju s prvim oblicima kreativnog građanskoga neposluha u Hrvatskoj koji su viđeni prilikom prosvjeda za očuvanje javnoga prostora u Varšavskoj i upotrijebila je prekomjernu silu pa ostaje pitanje je li nešto naučila iz toga iskustva'.

'Vezano uz te, a i još neke nedavne događaje, ostala je nerazjašnjenja priroda veze ili sprege ili dobroga odnosa, čak prijateljstva između ministra policije, zagrebačkoga gradonačelnika i investitora', podsjeća Gazivoda i upozorava da je 'upitno koliko ministar u kontekstu pojačanih ovlasti policije, a s obzirom na to da je bio na čelu tajnih službi, ima nadzora nad sustavom u kojemu nema neke druge vrste kontrole budući da civilno tijelo za nadzor policije, za razliku od obavještajnih službi, nije formirano, a mora postojati balans između sigurnosti i zaštite ljudskih i građanskih prava'.