Prijetnja odcjepljenjem sjeveroistočne pokrajine od 7,5 milijuna stanovnika, s gospodarstvom veličine cijelog Portugala, golem je problem za španjolskog premijera Mariana Rajoya koji je u utorak napunio godinu dana svoje vlade. U toj se godini borio održati zemlju u eurozoni i ne zatražiti međunarodni zajam.

Ankete predviđaju da će na izborima za regionalni parlament u Barceloni ponovno pobijediti katalonski predsjednik Artur Mas, 56-godišnji ekonomist.

'Nadam se da ću biti posljednji predsjednik Katalonije koju španjolska država pokušava uništiti prljavom kampanjom', rekao je na predizbornom skupu Mas, čelnik konzervativne stranke CiU (Konvergencija i unija) i najavio da 'idući predsjednik neće ovisiti o španjolskoj državi'.

Njegov CiU trebao bi osvojiti 62 od 135 mjesta u pokrajinskom parlamentu i s drugim proneovisnim strankama stvoriti dvotrećinsku većinu.

Katalonce je Rajoy razljutio kada je odbio ove godine pregovarati o novom sustavu poreza kojim bi Kataloniji zadržala više novca. Na Nacionalni dan Katalonije, 11. rujna, stotine tisuća ljudi potaknule su Masa da odustane od zahtjeva za širom autonomijom kroz pregovore i krene prema samostalnosti. Obećao je raspisati referendum o samostalnosti Katalonije u roku od četiri godine.

Kao i susjedna Baskija, Katalonija ima vlastiti jezik i smatra se različitom od ostatka Španjolske u čijem ukupnom BDP-u sudjeluje s petinom. No s produbljenjem recesije u Španjolskoj, s nezaposlenošću od 25 posto i drastičnom štednjom, u Kataloniji je jačala težnja za samostalnom državom.

Poput Škotske u Velikoj Britaniji, Flandrije u Belgiji ili Padanije u Italiji i Katalonija vjeruje da bi bolje živjela kao samostalna država koja ne mora financirati siromašne regije.

Prema sadašnjem sustavu Katalonija uplaćuje Madridu 16 milijarda eura više poreza nego što prima natrag.

No i Katalonija je previše trošila u desetljeću građevinskog buma do 2007., kada se građevinski balon ispuhao, i više se ne može zaduživati na tržištima jer joj je kreditni rejting ocijenjen kao smeće. Zbog toga je Barcelona morala zatražiti pet milijarda eura od Madrida kako bi platila dospjela dugovanja.

Katalonci za nevolje krive Madrid, a ne svoga lidera. Prema anketama između 46 i 57 posto birača želi neovisnost i očekuje da će Madrid morati poštovati njihovu odluku o samoodređenju. No Madrid upozorava da katalonski put u neovisnost ne vodi nikamo i da bi u tom slučaju Barcelona morala aplicirati za prijem u Europsku uniju. Ekonomisti tvrde da će brzo razvod od Madrida donijeti golemu ekonomsku štetu.