Ne treba zaboraviti ni stanje ljudskih prava u toj državi u kojoj žene i seksualne manjine doživljavaju najblaže rečeno raširenu diskriminaciju. S druge strane arapski svijet s ponosom gleda na uspjeh Katra.

No nije sve donedavno bilo tako blistavo u odnosu Katra sa susjedima. Područje Zaljeva našlo se u dubokoj diplomatskoj krizi otkad su Saudijska Arabija, Egipat, UAE i Bahrein prekinuli odnose s Dohom 5. lipnja i uveli gospodarske sankcije protiv bogatog emirata, optužujući ga da 'podržava terorizam' i održava bliske odnose sa šijitskim Iranom, regionalnim suparnikom saudijskog kraljevstva.

Nakon gotovo četiri godine Saudijska Arabija je početkom 2001. godine objavila kraj blokade susjednog Katra, vraćajući određeni stupanj normalnosti u odnos između dviju zaljevskih država. Slijedeći primjer Saudijske Arabije, Egipat, Bahrein i Ujedinjeni Arapski Emirati također su obnovili veze s Dohom tijekom 41. samita Vijeća za suradnju arapskih zemalja Zaljeva (GCC). Posrednik je bio Kuvajt.

Embargo je bio rezultat napetosti koje su se godinama stvarale između Katra i njegovih susjeda, nezadovoljnih time što ta zemlja ima sve neovisniju ulogu u svojim vanjskim poslovima u odnosu na ostale zemlje Zaljeva.

Pobune koje su izbile u mnogim državama tijekom Arapskog proljeća 2011. uznemirile su mnoge vlade u regiji Perzijskog zaljeva te su u prodemokratskim pokretima vidjele prijetnju svojim dugogodišnjim dinastičkim vladarima.

Dok je većina zemalja GCC-a pokušala poduprijeti vladare koji su se našli na udaru pobune, kao što su tuniski i egipatski predsjednik Zine el Abidine Ben Ali i Hosni Mubarak, Katar je nastojao njegovati odnose s nekim članovima oporbe, ponajviše skupinama povezanim s Muslimanskim bratstvom. Katarski susjedi zabrinuli su se tijekom Arapskog proljeća i zbog pozitivnog izvještavanja o tome medija povezanih s Katrom, posebno Al Jazeere.

Godine 2013., nakon masovnih demonstracija te ekonomske i političke krize, vojska u Egiptu svrgnula je izabranu vladu predsjednika Mohameda Morsija, a koju je poduprlo Muslimansko bratstvo. Puč su podržali Saudijci i UAE dok ga je Katar osudio. Odnosi Dohe s Egiptom ubrzo su se pogoršali, a egipatski ogranak Al Jazeere je zatvoren. U ožujku 2014. Saudijska Arabija, UAE, Bahrein i Egipat povukli su veleposlanike iz Katra, što je bio najoštriji rez u odnosima od osnivanja GCC-a 1981. Zemlje su kao uzrok navele 'miješanje Katra u njihove unutarnje stvari'. Te optužbe Doha je uvijek nijekala.

Što je potaknulo početak blokade? U svibnju 2017. katarska novinska agencija navodno je hakirana i objavljeni su komentari u kojima je katarski emir Tamim bin Hamad Al Thani hvalio Hamas, Hezbolah, Iran i Izrael. Incident u kombinaciji s curenjem e-mailova veleposlanika Ujedinjenih Arapskih Emirata u SAD-u izazvao je krizu, a između 5. i 6. lipnja Saudijska Arabija, UAE, Jemen, Egipat, Maldivi i Bahrein najavili su prekid veza s Katrom.

Neki analitičari ukazali su na samit u Rijadu 2017. kao okidač za krizu i zeleno svjetlo za akciju nakon što je američki predsjednik Donald Trump glasno podržao aktivnosti Saudijske Arabije u slamanju Muslimanskog bratstva i 'terorista' u regiji. Trumpova administracija postajala je sve bliskija princu prijestolonasljedniku Saudijske Arabije Mohamedu bin Salmanu, a drugi članovi Trumpove administracije tražili su oštrije mjere protiv Katra zbog njegovih veza s Iranom - unatoč tome što se u Katru nalazi ogromna američka vojna baza Al Udeid s tisućama pripadnika američkog vojnog osoblja.

Kada su Saudijska Arabija, Bahrein, Ujedinjeni Arapski Emirati i Egipat prekinuli odnose s Katrom, uskratili su toj maloj zaljevskoj zemlji pristup svom zračnom prostoru i – u slučaju Saudijske Arabije – zatvorili jedinu kopnenu granicu Dohe s vanjskim svijetom. Sve zemlje GCC-a naredile su svojim građanima da napuste Katar, a Saudijska Arabija, UAE i Bahrein dali su katarskim posjetiteljima i stanovnicima dva tjedna da odu. U zamjenu za ukidanje blokade zadan je niz uvjeta:

• ograničiti diplomatske veze s Iranom, zatvoriti tamošnje diplomatske misije i ograničiti trgovinu u skladu s američkim i međunarodnim sankcijama
• prekinuti veze s takozvanim terorističkim organizacijama i pojedincima koje su Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Egipat i Bahrein označili kao teroriste, kao i platiti 'reparacije za 'gubitak života i druge financijske gubitke' uzrokovane politikom Katra posljednjih godina
• zatvoriti Al Jazeeru i njezine pridružene postaje, kao i prestati financirati brojne novinske kuće za koje Rijad smatra da ih podržava Katar
• odmah prekinuti vojnu suradnju s Turskom
• okončati 'miješanje u unutarnje poslove suverenih zemalja' - uključujući kontakte i potporu političkim oporbenim figurama u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Egiptu i Bahreinu, kao i predati 'sve dosjee s detaljima o prethodnim kontaktima Katra i potpori tim oporbenim skupinama'
• pridružiti se drugim zaljevskim zemljama 'vojno, politički, društveno i ekonomski'
• pristati na revizije tijekom jednog desetljeća kako bi se osigurala usklađenost s tim uvjetima.

Katar je odbacio te zahtjeve, opisavši ih 'nerealnim' i 'neizvedivim'.

Smatra se da do kraja krize četiri godine kasnije nijedan od zahtjeva nije bio ispunjen.

Trump je isprva objavio tvit u kojem je naizgled podržavao nametanje embarga, rekavši da su regionalni čelnici 'ukazali na Katar' kao izvor financiranja 'radikalne ideologije'. Drugi američki dužnosnici, međutim, bili su zabrinuti zbog izolacije nepokolebljivog američkog saveznika od drugog niza vjernih američkih saveznika. Brojni dužnosnici pokušali su umanjiti Trumpove komentare, naglašavajući važnost zračne baze Al Udeid za borbu protiv skupine Islamska država. Tadašnji državni tajnik Rex Tillerson posebno se zalagao za prekid blokade i deeskalaciju napetosti. Najjača podrška Katru nakon blokade bila je Turska te je u tu zemlju poslala pošiljke hrane i tisuće vojnika. Iran, čija je blizina Katru bila jedan od glavnih pokretača blokade, također je isporučio hranu i zalihe.

Nekoliko godina posredovanja Kuvajta i Omana - od kojih su oba ostala relativno neutralna u sporu - pokušalo je navesti sukobljene strane na pomirenje. Unatoč pritisku blokade, Katar je uspio prebroditi ekonomski pad uz pomoć međunarodnih saveznika, a čini se da nije ispunio nijedan od 13 uvjeta koje su postavili njegovi protivnici.

SAD je također pojačao svoj pritisak na zaljevske susjede da riješe krizu, upozoravajući da bi nedostatak jedinstva ohrabrio Iran, njihovog glavnog rivala. Nakon niza prekinutih pokušaja uspostavljanja pregovora između Saudijske Arabije i Katra 4. prosinca 2020. saudijski ministar vanjskih poslova, princ Faisal bin Farhan al Saud, objavio je da je 'konačni sporazum izgleda na pomolu', a katarski ministar vanjskih poslova Mohamed bin Abdulrahman al Thani rekao je da je bilo 'nekih pokreta za koje se nadamo da će stati na kraj (ovoj) krizi'. GCC je 30. prosinca objavio da je saudijski kralj Salman pozvao katarskog emira na siječanjski samit, a ubrzo je kuvajtski ministar vanjskih poslova Ahmad Naser al Sabah objavio da je postignut dogovor o 'otvaranju zračnog prostora te kopnenih i morskih granica između Kraljevine Saudijske Arabije i Države Katar'.

Bivši protivnici Bin Hamad i Bin Salman zagrlili su se u saudijskom gradu Al Ula te potpisali sporazum o 'solidarnosti i stabilnosti' 4. siječnja 2021. godine.

'Danas postoji očajnička potreba da ujedinimo napore u promicanju naše regije i suočimo se s izazovima koji nas okružuju, posebice prijetnjama koje predstavljaju nuklearni program i program balističkih projektila iranskog režima te njegovi planovi za sabotaže i uništenje', rekao je tada Bin Salman.

Diplomati i analitičari kažu da se Saudijska Arabija zalagala za dogovor nadajući se da će pokazati novoizabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu - koji je tada trebao preuzeti dužnost - da je Rijad otvoren za dijalog. Unatoč navodnom približavanju zaljevskih zemalja, vrijedi istaknuti da je na to izgleda utjecala želja da se spriječi pritisak nadolazeće Bidenove administracije više nego istinska predanost rješavanju sukoba. Razlozi do kojih je došlo do sukoba ostali su neriješeni.