Kako najavljuju novi vlasnici, očekuje se restrukturiranje brodogradilišta i pokretanje proizvodnje, uz vrlo izvjesnu orijentaciju na proizvodnju LNG tankera najkasnije do 2014. godine. Tempo izgradnje bio bi šest do osam tankera godišnje, čime bi se višestruko povećale mogućnosti izvoza katarskog plina. Ne samo to, piše Slobodna Dalmacija

Kupnja brodogradilišta usko je vezana uz uvoz katarskog plina i skoru izgradnju LNG terminala u Poljskoj.

U ovom slučaju za hrvatska brodogradilišta, osobito za Brodosplit, može biti zanimljiva činjenica da je prigodom nedavnog posjeta katarskog emira, šeika Hamad Bin Khalife Al-Thanija, Hrvatskoj u gospodarskom dijelu delegacije bio i direktor ureda glavnog izvršnog direktora katarske uprave za investicije Ibrahim Al-Mahmoud, “časnik za vezu” prema “Qinvestu“.

Kako doznajemo, Katarci su bili zagrijani za kupnju Brodosplita, najvećeg domaćeg brodogradilišta. Uvjet je bio izgradnja LNG terminala u Pločama. U tom poslovnom paketu, Brodosplit bi bio i “tvornica” cijevi za transport plina.

Splitski škver ima tehnološku i kadrovsku osnovicu za iskorak prema LNG brodogradnji. Prvi korak prema tom sektoru bila bi kupnja velikih dizalica za manevriranje s plinskim tankovima koji se ugrađuju u brodove. Za prebogate Katarce bio bi to minijaturni financijski zalogaj.

Za razliku od Gdynije i Szcecina, Brodosplit se nalazi na toplom Jadranskome moru.

Suprotno nastojanjima predsjednika RH Stjepana Mesića, Vlada nije bila sklona plinskom terminalu u Pločama, kao što nije bila voljna ni Katarcima ponuditi povoljnije uvjete za kupnju splitskog škvera, kako su to učinili poljski rivali.

Primjerice, “Qinvest” je poljske škverove kupio s čistim bilancama (bez tereta dugova), što im u Hrvatskoj, iz nekog razloga, nije bilo omogućeno. Tome su se posebno protivili u Ministarstvu financija. Kako su primijetili neki bliski predsjedniku Mesiću, na Markovu je trgu Katar progutao gorku pilulu i okrenuo se Poljskoj.