Moraju li ljudi uzimati zaštitare, pitao je Đujić u saborskoj raspravi o zakonskom prijedlogu o privatnoj zaštiti.

Katić je potvrdio da migranti najviše 'pritišću' područje Karlovačke, Primorsko-goranske i Ličko-senjske županije te istaknuo da se na ta područja upućuju pojačane policijske snage i najsuvremenija tehnika.

'Problem postoji, svjesni smo ga i rješavamo ga na najprimjereniji način, zaštitit ćemo ljude koji žive na migrantskim rutama', rekao je Katić, dodajući kako u spomenutom slučaju rad policiji otežava činjenica da se radi o slabo naseljenom području.

Predloženim zakonom o privatnoj zaštiti izjednačili bi se uvjeti poslovanja zaštitarskih tvrtki sa sjedištem u Hrvatskoj i stranih tvrtki, zbog nedostatka zaštitara i čuvara, smanjile bi se kvalifikacije za čuvare.

Te bi poslove mogle obavljati osobe koje imaju samo osnovnu školu, do sada se tražila niža stručna sprema. Vjerujemo da to neće utjecati na sigurnost, ali će otvoriti prostor zapošljavanju velikog broja nezaposlenih, njih 30-ak tisuća, koji imaju samo osnovnu školu, objasnio je Katić.

Zastupnici, međutim, nisu zadovoljni tim rješenjem.

Time rušimo kvalitetu i snižavamo cijenu rada, a ti isti čuvari mogu raditi gotovo sve, osim sredstava prisile, upozorava Stjepan Ćuraj (HNS) i poručuje kako zazire da se policijske ovlasti daju privatnim tvrtkama.

Zastupnici upozoravaju i na činjenicu da su zaštitarski poslovi loše plaćeni. Trebalo bi pojačati inspekciji nadzor poslodavaca, jer ima slučajeva da pojedini zaštitari imaju i po 300 sati rada mjesečeno koji im se ne mogu platiti ni prikazati, kaže Tomislav Lipošćak (HDZ).

Rješenje su vam umirovljenici, kolika je prosječna starost zaštitara i koliko je bilo inspekcija lani u zaštitarskim firmama, zanima Sonju Čikotić (Most)? Naši inspektori privatne zaštite obave godišnje oko tri tisuće nadzora, odgovara Katić i 'priznaje' kako ne zna točnu dob zaštitara i čuvara.