Katolička crkva danas slavi Bogojavljenje ili Sveta tri kralja, kao svetkovinu objavljenja Kristova božanstva, dok kršćani koji slave Božić po julijanskom kalendaru istog dana obilježavaju Badnjak. Hoće li pak svi kršćani, bez obzira na različite tradicijske običaje, od ove godine slaviti dan Kristovog rođenja istoga dana, ali ne i po istim kalendarima, moglo bi se doznati nakon što se u lipnju u Istanbulu održi Svepravoslavni sabor, prvi nakon 13 stoljeća, a koji je prošle godine najavio poglavar Ruske pravoslavne crkve, patrijarh Kiril
Današnji dan 6. siječnja u Katoličkoj crkvi slavi se kao blagdan Bogojavljenja, ponegdje pučki zbog blagoslova vode i Vodokršće, u Hrvatskoj je državni blagdan, dok pravoslavni vjernici obilježavaju Badnju večer, a dan kasnije i Božić po julijanskom kalendaru
Uoči blagdana Sveta tri kralja kod katolika se običava blagoslivljati voda kojom se onda škrope kuće vjernika. Blagdanom Isusova krštenja, koji se slavi u nedjelju po Bogojavljenju, završava božićno vrijeme za katolike, a za pravoslavne vjernike tek počinje.
Uz katolički blagdan, obilježen blagoslovom kuća, kojem prethodi blagoslov vode u crkvi, vezan je i običaj ophoda tzv. zvjezdara, trojice dječaka koji su odjeveni kao tri kralja sa zvijezdom, koji predstavlja svetkovinu objavljenja Kristova božanstva.
Naime, prema Evanđelju po Mateju, mudraci s Istoka pratili su zvijezdu do Betlehema, vjerujući da će ih ona dovesti do Isusa, novorođenog Kralja. Kad su u štalici pronašli dijete s Marijom, poklonili su mu se i prinijeli darove - tamjan kao Bogu, zlato kao Kralju i plemenitu mast u obliku smirne kao čovjeku. U Evanđelju se ne navodi njihov broj ni ime, no kroz povijest ustalila su se tri mudraca, tri kralja - Baltazar, Melkior i Gašpar - vjerojatno zbog tri dara, zlata, tamjana i smirne.
Poruka je blagdana, nastalog početkom 3. stoljeća, ta da je Isus Spasitelj za sve ljude, a to su naznačili, kao prvi predstavnici poganskog svijeta koji su se došli pokloniti Isusu, upravo mudraci s Istoka - tri kralja.
Pravoslavni vjernici pak na Badnju večer, koja spaja Badnji dan i Božić, okupljaju se u crkvama na bogoslužju na kojem se posvećuju badnjaci. Jedan je to od brojnih pravoslavnih običaja. Na Božić prije svitanja zazvonit će sva zvona na pravoslavnim hramovima objavljujući rođenje Sina Božjeg, dok se vjernici pozdravljaju riječima 'Hristos se rodi' i otpozdravljaju 'Vaistinu se rodi'.
Na Badnji dan rano ujutro najstariji muški ukućanin posjekao bi hrastovo ili cerovo drvo, poznatije kao badnjak, koje treba odsjeći s tri udarca, tako da padne na istok, a badnjak se pali na Badnju večer, uoči Božića, objavljujući radost Kristovog rođenja. Badnjak predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Јosipu i Mariji kako bi naložili vatru i zagrijali pećinu u kojoj je rođen Isus.
Badnja večer je, kao i kod zapadnih kršćana, obiteljski praznik te se ukućani okupljaju oko tradicionalnih posnih jela. Najradosniji kršćanski blagdan Rođenja Spasitelja kod pravoslavnih vjernika najavljuje se i službama bdijenja i paljenja badnjaka u pravoslavnim hramovima te se Isusov dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena.
Prema najavama patrijarha Ruske pravoslavne crkve, koja je pored Grčke vodeća pravoslavna sila, ove godine na zasjedanju crkvenih velikodostojnika u Istanbulu, na kojem će sudjelovati 600 episkopa pravoslavnih crkvi, raspravljat će se i o kanonskim predispozicijama vezanima za kalendar.
Na Svepravoslavnom saboru, kojem će predsjedati patrijarh Bartolomej, vrhovni poglavar Ekumenske carigradske patrijaršije i 'prvi među jednakim' patrijarsima Pravoslavne crkve, razmatrat će se o točnosti nepokretnih blagdana tijekom kalendarske crkvene godine. Stoga nije nemoguće da se donese odluka kojom će pravoslavne crkve nakon potrebnog jednoglasnog usuglašavanja oko matematičkih i astronomskih izračunavanja početi obilježavati Božić istog dana kao i zapadni kršćani, što uostalom već prakticiraju pravoslavni Grci Ciprani Bugari, Rumunji Česi, Poljaci Slovaci i Albanci, za razliku od pravoslavnih vjernika u Srbiji, Rusiji, Jeruzalemu, Gruziji i Siriji te Kopta i pojedinih manastira u Grčkoj.
Ivan Markešić, sociolog religije i sveučilišni profesor s Instituta Ivo Pilar, smatra kako je prihvaćanje pravoslavnih crkava da slave Božić 13 dana ranije nego što to čine danas jedan od pokazatelja približavanja dviju sestrinskih crkava.
'Ukoliko doista dođe do Svepravoslavnog sabora u Istanbulu, a mogao bi biti odgođen zbog trenutnih napetosti na Bliskom istoku, te ukoliko se na njemu usuglase kalendarska pitanja, bit će to znak suglasja između crkava. Pritom valja naglasiti kako je važno da svaka crkva zadrži svoju tradiciju, iako među kanonskim pravoslavnim crkvama, bilo da se drže julijanskog, bilo gregorijanskog kalendara, oko tog pitanja nema sporenja, unatoč paradoksu da se Isus Krist dvaput rađa u razmaku od dva tjedna', mišljenja je Markešić, naglasivši kako je iz Katoličke crkve već pokrenuto zbližavanje na kojem inzistira papa Franjo
'Papa Franjo učestalo poziva na jedinstvo katolika i pravoslavaca te nastoji okončati raskol dviju crkvi koji traje od 1054. Jedan od pokazatelja zbližavanja je i Papino pismo patrijarhu Srpske pravoslavne crkve vezano za proglašenje Alojzija Stepinca svecem, u čiji je proces kanonizacije uključio i Srpsku pravoslavnu crkvu, a što je potez bez presedana. Sve su to vidljivi i značajni pomaci na putu ka zbližavanju', zaključuje za tportal Markešić, podsjetivši kako je Sveti Otac nedavno predložio i određivanje datuma kada će katolički vjernici istovremeno s pravoslavnim vjernicima slaviti Uskrs kao najveći kršćanski blagdan.
