Stav hrvatskih biskupa o Istanbulskoj konvenciji, tj. dijelovima koje smatraju spornima, a koji se tiču pojma rod, jasan je - protive se takvoj interpretaciji te tvrde da je riječ o rodnoj ideologiji. Papa Franjo ide dalje te govori i o rodnoj kolonizaciji. No što o tome misle predstavnici drugih vjerskih zajednica? Za razliku od Katoličke crkve, oko ovog dokumenta, kao ni o rodnoj teoriji, nemaju unificiran stav
Najbolji primjer za to je činjenica da je Istanbulska konvencija, primjerice, u Srbiji ratificirana prije pet godina 'bez ispaljenog metka'. Nije bilo političkih tenzija, a na ovaj dokument nije reagirala ni Srpska pravoslavna crkva.
vezane vijesti
Oko Istanbulske konvencije nije se previše bunila ni Grčka pravoslavna crkva, iako su bili na ratnoj nozi s Ciprasovom vladom koja je najprije izjednačila istospolni brak s heteroseksualnim te dozvolila posvajanje djece istospolnim parovima.
Prošle godine su se pak poglavari Grčke pravoslavne crkve pobunili protiv uvođenja spolnog odgoja u škole. Ipak, ratifikacija Konvencije prošla je u tišini.
No nije u Bugarskoj. Tamo se rasprave o Istanbulskoj konvenciji vode u isto vrijeme kao i u Hrvatskoj. Protiv ratifikacije oštro je ustala Bugarska pravoslavna crkva.
Srpska pravoslavna crkva nije reagirala u Srbiji, pa neće ni u Hrvatskoj
A koji je stav pravoslavaca u Hrvatskoj o ovoj vrućoj temi? S obzirom na to da većina hrvatskih građana pravoslavne vjeroispovijesti pripada Srpskoj pravoslavnoj crkvi, po uzoru na Srbiju, izostala je značajna reakcija. Protojerej stavrofor, paroh zagrebački Slobodan Lalić za Hrvatski je radio kazao kako je reakcija u Srbiji izostala prije pet godina, kada je dokument ratificiran, te naglašava da je u središtu Istanbulske konvencije borba protiv nasilja.
No sumnjičav je prema rezultatima njezina provođenja. 'Bojim se da njezina ratifikacija nije donijela značajnije pomake na bolje', kazao je Lalić. Na pitanje misli li da se u Istanbulskoj konvenciji promovira rodna ideologija kaže: 'Kršćanstvo ima neke svoje antropološke temelje i utemeljeni su na biblijskoj tradiciji. No ono nije statično i zahtijeva odgovor u konkretnom vremenu, ali kada navodimo citate iz Svetog pisma, iznenadili bismo se time koliko su ti stavovi avangardni ne samo za ono vrijeme, nego i za današnje društvo.'
Islamska zajednica ugleda se na Tursku: 'Veća je korist od štete'
A što je s islamom? O Istanbulskoj konvenciji nije se otvoreno izjasnila ni Islamska zajednica u Hrvatskoj. Imam zagrebački, efendija Mersad Kreštić kazao je kako se oni prilikom donošenja nekih odluka oslanjaju na islamsku zajednicu u BiH ili Turskoj.
'Oslanjajući se na islamsku zajednicu u Turskoj, koja je to dopustila, nisam vidio neki veliki problem oko roda', kazao je. Pritom je naglasio da islam zabranjuje 'slobodnu promjenu spola' te taj zahvat dopušta samo dvospolcima uz liječničku potvrdu.
Ipak, napominje, ako bi se Istanbulskom konvencijom od nasilja zaštitila samo jedna osoba, onda je ona dobrodošla jer je 'veća korist od štete'.
Ksenija Magda: Moglo se i bez spornog dijela članka 3.
Stav protestanata o Istanbulskoj konvenciji za Hrvatski radio iznijela je predsjednica Ženskog odsjeka Svjetskog saveza baptista, profesorica u Sveučilišnom centru za protestantsku teologiju Matija Vlačić Ilirik Sveučilišta u Zagrebu, dr. sc. Ksenija Magda.
Priznaje kako nije očekivala da će ratifikacija Istanbulske konvencije u Hrvatskoj biti toliko problematična. Ona pak smatra kako je riječ isključivo o dokumentu koji na jednom mjestu sakuplja sve zakone i prakse što se bave borbom protiv nasilja nad ženama. Ne misli da se spornim dijelovima Konvencije uvodi rodna ideologija. Osvrnula se na članak 3., stavak c, iz tog dokumenta koji donosi definiciju roda ('rod označava društveno oblikovane uloge, ponašanja, aktivnosti i osobine koje određeno društvo smatra prikladnima za žene i muškarce') i koji protivnici Istanbulske ističu kao sporan. Vjeruje da se moglo i bez toga.
'Mislim da si je Vijeće Europe moglo mnogo toga uštedjeti da nije to stavilo unutra', poručuje. Generalni stav o Istanbulskoj konvenciji nema ni židovska zajednica u Hrvatskoj.
Rabin Prelević: Vjerske zajednice nemaju se što miješati u donošenje zakona
Glavni rabin Koordinacije židovskih općina u Hrvatskoj Luciano Moše Prelević kaže kako o tome nisu ni diskutirali. 'Smatramo da se vjerske zajednice nemaju što miješati u donošenje zakona Republike Hrvatske, rad Vlade i Sabora. Pojedinci imaju svoja mišljenja, ali rekao bih da židovstvo ima već tri tisuće godina veće standarde zaštite od nasilja nego što to donosi ova konvencija', pojasnio je.
S druge strane klasično židovstvo, dodaje, drži se antropoloških temelja da je Bog stvorio čovjeka kao muško i žensko. Spominje se i zabrana nošenja odjeće suprotnog spola i ponašanja suprotnog svom spolu.
