Prijavu promjene građani će moći učiniti osobno u Poreznoj upravi ili izjavom koju će uputiti putem usluge e-Građani.

Da se izjašnjavanjem o vjeri zadire u ljudska prava, smatraju u Uredu pučke pravobraniteljice Tene Šimonović Einwalter, iz kojeg su uputili niz primjedbi za prijedlog zakona koji je prošao ispod radara javnosti.

'Riječ je o propisu koji se neposredno tiče ostvarivanja više ljudskih prava, a može dovesti i do povrede pojedinih prava, uključujući ona na privatnost i zaštitu osobnih podataka, te do diskriminacije', navela je pravobraniteljica u e-Savjetovanju.

Također, iz Ureda pravobranitelja upozoravaju da će pristup osobnim podacima, koji su zaštićeni sukladno Zakonu o suzbijanju diskriminacije, imati velik broj institucija u kojima radi velik broj osoba, što može dovesti do zloupotreba i diskriminacije, a da pritom nisu jasno propisane odgovornosti korisnika.

Iz Centra za mirovne studije (CMS-a) upozorili su pak da su osobni podaci koji se prikupljaju na temelju izjave stanovnika vrlo osjetljivi jer su na temelju njih građani žrtve kršenja prava i diskriminacije - kao što su oni o nacionalnosti, vjeri i seksualnoj orijentaciji prije svega - stoga ne vide razloge zbog kojih bi njihovo utvrđivanje bilo obavezno.

Središnji registar stanovništva, navodi se u obrazloženju, trebao bi na jednom mjestu obuhvatiti veliki broj podataka o građanima s osnovnim ciljem olakšavanja upravnih postupaka te boljom raspodjelom socijalnih naknada. Registar se planira ustrojiti pri Poreznoj upravi, a sastojat će se od općeg i posebnog dijela. Svi podaci trebali bi se povući iz postojećih evidencija i sustava.

Registar bi u konačnici trebao zamijeniti i popis stanovništva.

Osim spomenutih zamjerki, iz CMS-a upozoravaju na nelogičnost da registar, kojem je primarno utvrđivanje socijalnih prava, uspostavlja Ministarstvo financija, a ne Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike ili pak Ministarstvo pravosuđa i uprave, koje je uglavnom zaduženo za vođenje različitih registara.

'Ovako postavljena nadležnost upućuje na usmjerenost na regulaciju financijskih izdataka države, a ne na kreiranje kvalitetnije socijalne politike koja bi bolje doprinijela smanjenju siromaštva', navedeno je u komentarima CMS-a.

Da prijedlog zakona ima još nelogičnosti, upućuje primjedba koja se odnosi na kašnjenje u prijavi. Naime u CMS-u smatraju da je nejasno kako će se točno utvrđivati kašnjenje u prijavi promjene vjere jer je pripadnost vjeri subjektivna kategorija, kao ni završetka izvanbračne zajednice ili neformalnog životnog partnerstva, jer je glavna karakteristika obiju zajednica upravo njihova neformalnost.

I pravobraniteljica i CMS mišljenja su da bi se prekršajne odredbe trebale brisati. Štoviše, u CMS-u predlažu da se, s obzirom na to da je početak primjene zakona planiran za početak 2025., on povuče iz hitne procedure i vrati na doradu na način da se izradi procjena učinka propisa na ljudska prava te da se u skupinu za izradu zakonskog prijedloga uključe i predstavnici pravobraniteljskih institucija, Agencije za zaštitu osobnih podataka, kao i drugi neovisni stručnjaci u području prikupljanja podataka o jednakosti.

Kao razlog zbog kojeg se prijedlog zakona našao u hitnoj proceduri i u javnom savjetovanju svega deset dana, navedeno da je to učinjeno 'kako bi se zbog predviđenog stupanja na snagu zakona mogli ostvariti zakonodavni ciljevi koji se, među ostalim, odnose na stvaranje i planiranje ciljanih paketa potpora ranjivim skupinama'.

U CMS-u smatraju - s obzirom na to da zakon treba stupiti na snagu u siječnju 2025. godine, a njegovi pojedini stavci u siječnju 2026., odnosno u lipnju 2026. godine - neopravdanim to da se javno savjetovanje zbog toga toliko skratilo jer je prema njima sasvim dovoljan vremenski rok od devet i pol mjeseci za kvalitetnu pripremu teksta i upućivanje u saborsku proceduru.