Ministar pravosuđa Orsat Miljenić predstavio je izmjene i dopune Zakona o kaznenom postupku prema kojima se uređuju jasnija pravila postupanja DORH-a po kaznenim prijavama i donošenju optužnica. Položaj optuženika i žrtve je ojačan u skladu sa smjernicama koje je zadao Ustavni sud
Nove izmjene Zakona o kaznenom postupku pete su po redu u posljednjih pet godina otkako je zakon donesen. Izmijenjeno je čak 250 odredbi, a ministar pravosuđa Orsat Miljenić smatra da će biti potreban i novi zakon: 'No, odlukom Ustavnog suda vezani smo rokovima i nismo stigli napraviti novi zakon.'
Miljenić kaže da su poslušali nalog Ustavnog suda da se na višu razinu podigne zaštita okrivljenika te da su istovremeno zadržali i dodali nove alate koje utječu na efikasnost postupka. 'Borba protiv kriminala neće biti dovedena u pitanje, samo može biti efikasnija', kaže Miljenić.
Uvode se jasna pravila kada su u pitanju kaznene prijave. 'One su često padale u bunar i nitko nije znao što se događa s kaznenim prijavama – ni oni na koje se odnose, ali ni žrtve i oštećeni. Sada propisujemo čvrste rokovi do kada se mora postupiti po kaznenoj prijavi', kaže Miljenić i objašnjava da DORH ima šest mjeseci da odluči hoće li nakon prijave pokretati istragu ili će odbaciti sumnje.
'Postavljamo i rokove za podizanje optužnice. Nakon što se obavi sav postupak, imate dva i pol mjeseca za optužnicu, inače se postupak obustavlja', rekao je ministar.
Optuženik će, za razliku od prve verzije zakona, imati pravo uvida u dokazni spis od početka istrage, a telefonski izlisti morat će se tražiti isključivo uz sudski nalog.
Kada je riječ o kritiziranom institutu oprosnica, Miljenić kaže da je on potreban i da ga zadržavaju, ali uz nova pravila igre: 'Propisujemo katalog kaznenih djela kod kojih se uopće može tražiti oprosnica. Propisujemo kvalitetu iskaza okrivljenika, i što je najvažnije, to više nije dokaz na kojemu se može temeljiti sudska istraga.'
Sporazumijevanje DORH-a i osumnjičenika također ostaje kao instrument, ali propisuje se obavezna suglasnost žrtve. 'Smatramo da nije u redu da se netko sporazumijeva bez odobrenja žrtve', kaže Miljenić.
'Što kriminalce najviše boli? Da im kod imovinskih kaznenih djela uzmemo imovinu koju su stekli. Oni su pristali ići u zatvor kada su to učinili', rekao je Miljenić i objasnio da se u DORH-u osnivaju posebni odjeli koji će se baviti izvidima kod imovinskih kaznenih djela prije istrage. 'Ideja je pomaknuti fazu u kojoj pratimo potencijalne počinitelje. Znači, kada se krene u kazneni postupak, vi više imovinu ne možete naći. Zato ćemo ovu fazu pomaknuti prije i čim krenu izvidi - pratit ćemo što se događa s imovinom. Ako dođe do kaznenog postupka, i ako je imovina negdje sklonjena, znat ćemo gdje je i naći ćemo je i vratiti.'
U provjeri imovine DORH-u će pomagati djelatnici MUP-a i financijski stručnjaci Ministarstva financija.
