Nije samo vukovarska bolnica, odnosno zločin počinjen nad tom zdravstvenom ustanovom, njezinim pacijentima i medicinskim osobljem, ostala neprocesuirana nakon agresije na Vukovar.

Obitelji žrtava zločina podsjetit će i na ono što je prethodilo Vukovaru, a to je okrutno ubojstvo 12 redarstvenika u Borovu, ali i ono što se događalo nakon početka rata, tijekom opsade i nakon pada grada. Grad je svakodnevno bio pod kišom granata, uništavani su životi građana i njihova, ali i zajednička imovina, kulturni i povijesni spomenici, gospodarski objekti.

'U kaznenoj prijavi koju smo podnijeli su imena svih glavnih zapovjednika bivše JNA, predvođeni Kadijevićem, koji su zapovjedili granatiranje vukovarske bolnice te onih koji su te zapovijedi izvršavali', potvrdila je Vesna Bosanac, ratna i aktualna ravnateljica vukovarske bolnice te predsjednica udruge liječnika dragovoljaca koja je i podnijela prijavu.

Osim na granatiranje bolnice, na koju je dnevno padalo i do 700 granata, po navodima dr. Bosanac, prijava se odnosi i na uništavanje sanitetskih vozila, ubijanje zaposlenika i ranjenika te ranjavanje liječnika i medicinskih sestara koji su pomagali unesrećenima koji su stradali u granatiranju. Kroz ratnu bolnicu prošlo je 3.470 ranjenika

Protiv Veljka Kadijevića, vrha tadašnje JNA i dijela njihovih 'domaćih pomagača', vukovarske su udruge još prije devet godina podnijele sličnu kaznenu prijavu koju je Državno odvjetništvo u Vukovaru u obliku optužnice kasnije proslijedilo osječkim kolegama. Kadijević i suradnici optuženi su za ratni zločin protiv civilnog stanovništva, ranjenika i bolesnika te uništavanje kulturnih i povijesnih spomenika.

Početak suđenja još se čeka, a razmišlja se i o ustupanju predmeta srbijanskim pravosudnim organima, jer, kako tumače pravni stručnjaci, 'u preporukama međunarodne zajednice stoji da nema suđenja u odsutnosti'.

U tri mjeseca, koliko je trajala bitka za Vukovar, poginule su 1.624, a ranjeno više od 2.500 osoba. U srpske koncentracijske logore odvedeno je više od 7.000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada prognano 22.156 Hrvata i ostalih građana nesrpske nacionalnosti. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je 306 osoba s područja Vukovara.

Upravo su traganje za istinom o nestalima, ali i kažnjavanje zločina, u fokusu djelovanja Saveza udruga obitelji zatočenih i nestalih hrvatskih branitelja i civila. Iako nisu podnosili kaznene prijave, ukazivali su na zločine, određena imena i grupacije koji su ih počinili, ali i na potrebu njihovog kažnjavanja.

Nezadovoljni smo istragama o zločinima i privođenju pravdi odgovornih za brojne zločine. Konkretno, tražimo odgovorne za Borovo Commerce, Velepromet, Sotin, bolnicu i Ovčaru koji su posebna priča, ali i ubojstva najmanje 300 ljudi koji su ostali u okupiranom Vukovaru', kaže Ljiljana Alvir, predsjednica saveza.

Navela je i konkretan primjer surovog ubojstva Vukovarca srpske nacionalnosti, inače teško invalidne osobe, koji je nakon okupacije grada pokušao spriječiti pljačku stana svog susjeda Hrvata. Okupatori su čovjeka koji je htio zaštititi susjedovu imovinu bešćutno ubili.

Logor Velepromet, kao prihvatni centar kroz koji je tijekom agresije i okupacije Vukovara prošlo više od 10.000 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila, još uvijek krije tajnu o smrti 700 zatočenih hrvatskih branitelja i civila od kojih se mnogi još uvijek vode kao nestali.

'Još uvijek nitko nije odgovarao za zločine počinjene na Veleprometu, najvećem koncentracijskom logoru u Europi nakon Drugog svjetskog rata', tvrdi Dragutin Guzovski, zamjenik predsjednika Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora.

Za Velepromet je, doduše, na Županijskom sudu u Vukovaru suđeno nekolicini stražara, a među njima su tek rijetki bili dostupni, pa ih Ljiljana Alvir naziva tek 'domaćim kokošarima'. 'Kao i u slučaju Ovčara, odnosno suđenju za taj zločin vođenom u Beogradu, sudilo se tek pojedincima. Neupitno je da se počinitelji moraju kazniti, no JNA i nalogodavci od toga su se ogradili', upozorila je Alvir.

Posebno su bolna točka logori na području Srbije za koje su, prvo Hrvatsko društvo logoraša, a potom i Udruga pravnika Vukovar 1991, u više navrata podnosili kaznene prijave DORH-u, ali i srbijanskom tužiteljstvu.

Početkom godine vukovarski su branitelji, redom bivši logoraši, Županijskom državnom odvjetništvu u Vukovaru osobno podnosili kaznene prijave protiv poznatih i nepoznatih počinitelja za strahote koje su doživjeli nakon zarobljavanja i tijekom zatočeništva.

'Od 2002. do danas podnijeli smo ukupno šest kaznenih prijava protiv najmanje 1.000 pripadnika JNA, TO-a i milicije, uključivo i onu podnesenu prije pet godina u Beogradu u ime 4.028 zatočenika srpskih koncentracijskih logora. U vezi sa svim prijavama, malo se ili ništa nije učinilo', potvrdio je Danijel Rehak, predsjednik Hrvatskog društva logoraša.

Druga udruga, okupljena oko bivšeg logoraša Zorana Šanguta, s optimizmom gleda u ono što su nedavno čuli u razgovoru sa srbijanskim tužiteljem Vojislavom Vukčevićem u Beogradu. 'DORH je prije mjesec dana ustupio srbijanskim kolegama optužnicu protiv generala Aleksandra Vasiljevića i potpukovnika Miroslava Živanovića zbog zločina u logorima na području Srbije, pa je ona spojena s našom prijavom od prije tri godine. Imaju 90 dana da prihvate ili odbace prijavu', rekao je Šangut.

Podsjetio je i da nakon podnošenja njihove prijave za zločine nad logorašima nijedna osoba zbog toga nije privedena niti je procesuirana, no sad vjeruje da će počinitelji, 20 godina nakon zločina, biti izvedeni pred lice pravde.

Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru nedavno je potvrdilo da su za kaznena djela ratnoga zločina počinjenog u Vukovaru u agresiji bivše JNA i srpskih paravojnih postrojba i okupacije grada do sada procesuirane 74 osobe. Do sada je pravomoćno osuđeno 30 osoba, od čega više od polovice u odsutnosti. U tijeku je sudski postupak protiv 10 osoba, a protiv nepoznatih počinitelja otvorena su ukupno 62 predmeta.

Osim u Vukovaru, za zločine je na vukovarskom području suđeno ili se sudi na Županijskom sudu u Osijeku, beogradskom Specijalnom sudu za ratne zločine te na Haaškom sudu. Za zločin na Ovčari trinaestorici neposrednih izvršitelja određene su višegodišnje zatvorske kazne.