Japansko ministarstvo obrane objavilo je kratko priopćenje za javnost o letu WZ-7, u kojem navodi da je kineska letjelica došla s kontinenta, kružila iznad Japanskog mora, a potom krenula sjeverozapadno prema kontinentu. Službeni Tokio u priopćenju je objavio fotografiju kineskog drona te mapu njegovog kretanja zapadno od japanske obale, a navedeno je i da su lovci iz Središnjih snaga protuzračne obrane, najvjerojatnije oni tipa F-15J, poslani u područje kretanja Lebdećeg zmaja kao odgovor na kinesku provokaciju.

Ovo nije prvi put da su WZ-7, koji su u službi kineske vojske od kasnih 2010-ih, primijećeni kako lete uz obale Japana. Kineski Lebdeći zmajevi također su bili aktivni iznad i oko Tajvanskog tjesnaca, prateći američku krstaricu USS Ticonderoga, kao i iznad kinesko-indijske granice na Tibetu. Međutim čini se da je posljednji zabilježeni let WZ-7 prvi put da su japanske vlasti uhvatile Lebdećeg zmaja iznad Japanskog mora, strateškog morskog područja koje se nalazi između matičnih otoka Zemlje Izlazećeg Sunca i kopna istočne Azije.

Pojedinosti o letjelici WZ-7 na mlazni pogon, koje podjednako koriste Zračne snage i Ratna mornarica kineske Narodnooslobodilačke vojske, vrlo su ograničene. Javno odstupni izvori navode da joj je domet oko 7000 kilometara te da joj je plafon leta nekih 18 kilometara. Njena izdržljivost mogla bi biti najmanje 10 sati pri krstarećoj brzini od 750 kilometara na sat, a borbeni domet iznosi joj oko 2000 kilometara.

Dobro informirani portal The War Zone ističe da bi specifikacije WZ-7 mogle biti manje od drona za velike visine i duge izdržljivosti (HALE), kao što je američki RQ-4 Global Hawk, a kakav se nalazi i u sastavu japanskih zračnih snaga. To bi odražavalo veću regionalnu usredotočenost Pekinga na WZ-7, što se uklapa u sveukupni vojni fokus Kine, dok bi veći Božanski orao mogao popuniti viši segment HALE (high-altitude, long endurance) kategorije. Također se smatra da je WZ-7 primarno namijenjen za obavještajne, nadzorne i izviđačke (ISR) misije, ali njegova precizna konfiguracija skupova senzora, koji bi mogli biti modularni, nije poznata javnosti.

Konfiguracija s umjetnom inteligencijom

Prema onome što je viđeno na zrakoplovnoj izložbi Zhuhai 2022., WZ-7 ispod prednjeg dijela trupa nosi gondolu koja bi mogla biti dovoljno velika za više vrsta senzorskih sustava, uključujući radare i razne tipove kamera. Tu je i kupola ispod stražnjeg dijela trupa koja podsjeća na antenu za podatkovnu vezu. Fotografija snimljena 2021. pak ukazuje na to da je jedan Lebdeći zmaj dodijeljen kineskoj postrojbi za koju se otprije zna da upravlja specijaliziranim zrakoplovima za elektroničko ratovanje pa se vjeruje da WZ-7 posjeduje i konfiguraciju s umjetnom, odnosno signalnom inteligencijom.

Zasad nije poznato koja je specifična aktivnost u Japanskom moru mogla potaknuti posljednji zabilježeni let WZ-7. No on koincidira s priopćenjem japanskih vlasti o praćenju ruskog špijunskog broda klase Višnja dok je plovio međunarodnim vodama u Japanskom moru duž zapadne obale otoka Honshu. Istovremeno, japanska vojska je pratila tri kineska ratna broda – razarač tipa 052D, fregatu tipa 054A i brod za popunu tipa 903 – koji su pretprošli tjedan ušli u Japansko more. Prema ocjenama pojedinih vojnih analitičara, WZ-7 je mogao ovih dana biti koristan za podršku kretanju kineskih ratnih brodova blizu japanske obale.

Stručnjaci su se pozabavili i putanjom leta Lebdećeg zmaja, a ona ukazuje na izravnu vezu Pekinga s Moskvom i Pjongjangom. Valja podsjetiti da Kina nema obalu duž Japanskog mora, a da bi letio jugoistočno od kontinenta i onda se vratio obrnutim smjerom, kao što su navele vlasti u Tokiju, WZ-7 je morao proći iznad Rusije ili Sjeverne Koreje.

Let WZ-7 iznad sjevernokorejskog teritorija je izvjestan jer je kineska vlada glavni saveznik režima u Pjongjangu. Obje zemlje vide Japan, kao i njegovog glavnog saveznika Sjedinjene Države, koje imaju veliku vojnu prisutnost u toj otočnoj zemlji, kao najveće konkurente i potencijalne protivnike. Istovremeno, postoji mogućnost da je kineski WZ-7 koristio ruski zračni prostor. Veze između Pekinga i Moskve značajno su ojačale posljednjih godina jer je Kremlj postao globalno izoliran nakon što je pokrenuo sveobuhvatnu invaziju na Ukrajinu 2022. godine. Zbog novog savezništva Kina je Rusiji poslala ogromne količine streljiva i drugog materijala kako bi podržala njezine ratne napore, a povećan je i opseg rusko-kineskih vojnih aktivnosti.

Arktik kao ključni cilj

Dokaz tome su zajedničke patrole ruskih strateških bombardera Tu-95MS i kineskih strateških bombardera H-6K iznad Japanskog mora. Iako su se rusko-kineske patrole odvijale i ranije, u studenome 2022. prvi put je zabilježeno da su kineski bombarderi koristili ruski zračni prostor, a ruski avioni kineski zračni suverenitet.

Dobri poznavatelji situacije u indopacifičkom prostoru ističu da bi kinesko korištenje stranog zračnog prostora u dugodometnim bespilotnim operacijama dalo Pekingu dodatne mogućnosti za dosezanje područja od interesa, uključujući ona poput Japanskog mora, inače dostupnog samo obilaznim rutama s kineskog kopna. Kraće tranzitne rute, dodaju, znače i više vremena provedenog iznad ciljanog područja. Primjerice, udaljenost od glavnog operativnog čvorišta WZ-7 u zračnoj bazi Shuangliao u sjeveroistočnoj Kini do sredine Japanskog mora i natrag preko međunarodnog zračnog prostora iznosi 4345 kilometara. Umjesto toga, leteći relativno pravocrtno kroz Sjevernu Koreju i natrag ta se udaljenost smanjuje otprilike na pola.

Valja imati na umu to da kineska vlada sve češće izražava ambicije postati jednim od ključnih faktora u arktičkoj regiji. Samim time, dopuštanje Moskve za prelete kineskih letjelica preko ruskog teritorija do Arktika povećava mogućnost da Peking u tom mineralima bogatom području pokrene s vremenom kombinirane operacije širih razmjera. U tom kontekstu treba podsjetiti da je flotila od 11 kineskih i ruskih ratnih brodova prošlog kolovoza doplovila do obale Aljaske.

Na tu demonstraciju sile posebno je upozorio general američkog ratnog zrakoplovstva Gregory Guillot, ujedno šef Sjevernog zapovjedništva SAD-a (NORTHCOM) te američko-kanadskog Sjevernoameričkog zračnog zapovjedništva (NORAD), istaknuvši da Kina pokazuje rastuće sposobnosti ne samo zrakoplovima i brodovima, već i podmornicama, jer ih u posljednje vrijeme ubrzano gradi. Hoće li kineski letovi preko prijateljskog zračnog prostora radi provociranja Japana kao zapadnog saveznika postati rutina ili će oni početi dosezati dosad nekorištene koridore, ostaje za vidjeti.