Većina od gotovo 3000 delegata koji predstavljaju kinesko zakonodavno tijelo, glasovala je za vladinu gospodarsku politiku s nacrtom proračuna koji predviđa znatno povećanje vojnog proračuna od čak 7,1 posto.

To je najveće povećanje te vrste izdataka u posljednje tri godine. Očekuje se da će ukupno povećanje troškova iznositi samo 3,9 posto.

Ova odluka dolazi u vrijeme prijetnji koje komunističko vodstvo upućuje demokratskom Tajvanu i teritorijalnih sporova Kine s njezinim susjedima u Južnom i Istočnom kineskom moru.

Na godišnjoj konferenciji u Pekingu kineski su dužnosnici ponovili koje su geopolitičke ambicije Kine u vezi s Tajvanom. Komunističko vodstvo smatra taj otok, kojim se od 1949. upravlja odvojeno, dijelom svog teritorija.

Napetosti između Kine, Tajvana, SAD-a i Japana rastu i razlog su za zabrinutost.

Unatoč gospodarskoj nesigurnosti, koju je dodatno povećala ruska invazija na Ukrajinu, kao i pandemija covid-19 prije toga, delegati Svekineskog narodnog kongresa odobrili su za cilj gospodarski rast od 5,5 posto, umjesto od 4,8 posto koliko je u siječnju predvidio Međunarodni monetarni fond (MMF).

Kineski premijer Li Keqiang rekao je da želi smanjiti poreze i carine kako bi pomogao kineskom gospodarstvu jer je to najpravedniji, najizravniji i najučinkovitiji način pomoći kompanijama.

Također je potvrdio svoj skorašnji odlazak s mjesta šefa vlade. Ovo će biti posljednja godina mojeg mandata, rekao je 66-godišnji premijer u petak u Pekingu, prenosi dpa.

Za razliku od premijera, državni i stranački čelnik, 68-godišnji kineski predsjednik Xi Jinping, čini se, neće dati ostavku već će preuzeti i treći mandat, što je bez presedana.

U studenom mu je Komunistička stranka omogućila da se kandidira za, možda čak i doživotno, vodstvo.

U “povijesnoj rezoluciji” Središnji komitet odlučio je da je poziciju Xi Jinpinga “kao jezgre stranke” potrebno održavati "zavijek".