Porinuće broda 'pokazuje da smo projektiranjem i gradnjom svog nosača zrakoplova napravili velik iskorak', navela je državna novinska agencija Xinhua.

Porinuće je uslijedilo nakon proslave 68. godišnjice utemeljenja kineske mornarice u nedjelju i odvija se u vrijeme pojačanih napetosti između Sjeverne Koreje i SAD-a zbog sjevernokorejskog nuklearnog i raketnog programa. 

Državni mediji, pozivajući se na vojne stručnjake, prenose da će nosač tipa 001A, izgrađen u luci Dalian na sjeveroistoku zemlje, stupiti u službu nakon 2020. godine jer će trebati vremena da ga se opremi i naoruža.

Trup broda, pogon i glavni brodski sustavi u potpunosti su dovršeni, ali bit će potrebno vrijeme za ugradnju naoružanja i opreme za zrakoplove.

Malo se zna o kineskom programu gradnje nosača zrakoplova jer je riječ o državnoj tajni, navodi Reuters, no objavljeno je da su u njegovoj gradnji korištena iskustva gradnje prvog nosača Liaoninga koji je kupljen u Ukrajini 1998. i potom preuređen u kineskom brodogradilištu.

Novi nosač bit će opremljen konvencionalnim naoružanjem, a prema podacima Centra za međunarodne strateške studije u Washingtonu nosit će 24 zrakoplova Shenyang J-15, što je, zapravo, kineska verzija ruskog mornaričkog lovca tipa Suhoj Su-33. Po istom izvoru, nosač bi trebao biti opremljen i sa 17 helikoptera.

Kineska mornarica posljednjih mjeseci ima sve istaknutiju ulogu i njezino zapovjedništvo preuzeo je admiral čija je karijera u snažnom usponu. Kineski prvi nosač zrakoplova nedavno je plovio oko Tajvana, a novi kineski borbeni brodovi pojavljuju se u udaljenijim dijelovima svijeta.

Kina polaže pravo na gotovo cijelo Južno kinesko more, za koje se vjeruje da ima velike rezerve nafte i plina i kroz koje prolazi godišnji pomorski trgovinski promet vrijedan pet bilijuna dolara. Zemlja također ubrzano gradi vojna postrojenja na otocima koje kontrolira u tom moru i na koje pravo polažu i druge zemlje poput Bruneija, Malezije, Filipina, Tajvana i Vijetnama.

Tajvan smatra da Kina zapravo gradi dva nosača zrakoplova, no službeni Peking to još nije potvrdio.

Kineski vojni dužnosnici, kako prenose mediji, navode da je Kini potrebno najmanje šest nosača zrakoplova i mreža baza širom svijeta kako bi se mogle odvijati njihove operacije. Kineska vlada ipak još nije javno odgovorila na pretpostavke da želi biti globalno nazočna onako kako je to američka vojska. SAD raspolaže s deset nosača zrakoplova.

Nosač Liaoning sudjelovao je u vojnim vježbama u Južnom kineskom moru i nedavno u blizini Tajvana, ali se očekuje da će imati značajniju ulogu u obuci nego u borbama.

Kina je potvrdila informacije da gradi svoj nosač potkraj 2015. i otad kineski mediji i strani vojni stručnjaci redovito prenose informacije i satelitske i druge fotografije o gradnji broda dugog 315 metara i teškog oko 70.000 tona.