'Niz je nepoznatih pisama jer je arhiv pape Pija bio zatvoren. Imali smo uvid u neka pisma, a neka druga pisma, čitav njihov niz, različitih pošiljatelja i primatelja nisu nam dostupna.

U svakoj skupini, s katoličke i pravoslavne strane, ima svećenika i povjesničara, a oni su angažirali još povjesničara da rade u arhivu u Rimu', rekao je povjesničar Hrvoje Klasić gostujući u Novom danu N1 Televizije i govoreći o procesu kanonizacije Alojzija Stepinca te istraživanju novootkrivenih pisama.

Govoreći o intervjuu patrijarha Porfirija koji je bio prikazan na HRT-u, rekao je kako je to intervju koji bi svi trebali pogledati.

'Već dugo nisam vidio tako dobronamjeran, blag i iznijansiran intervju kakav je dao Porfirije – no to nije neočekivano za njega. On hvali papu, komisiju i o Stepincu kaže da postoje neka problematična mjesta, ali da je živio u teškom vremenu. On nije rekao da je Stepinac zločinac, kazao je kako u Stepinčevim izjavama ima spornih mjesta', rekao je Klasić.

Kazao je kako proces nije povratak u devedesete, nego četrdesete, i upozorio da treba paziti s pravima koja se daju braniteljima u odlučivanju o javnom životu.

'Kao povjesničar nisam se bavio Domovinskim ratom, ali bavio sam se boračkim udrugama u Drugom svjetskom ratu. I tada su neki ljudi svoj kredibilitet temeljili na sudjelovanju u ratu. Smije li Bajaga imati koncert, hoće li se prikazati film 'Čija je ovo država', pa cenzura govora – smije li tko i o čemu govoriti… Ako o ratu kažete nešto problematično, prema njihovom mišljenju, onda ste neprijatelj. No članovi SUBNOR- a živjeli su u jednostranačkom okruženju, a mi smo danas u demokraciji i takvo se nešto ne bi smjelo tolerirati', rekao je Klasić.

Kazao je kako u novim pismima nema ništa novo o Stepincu.

'Znamo da je pozdravio osnivanje NDH, s dužnosnicima ustaškog pokreta bio je u dobrom odnosu, pripadnicima Katoličke crkve bio je naklonjeniji nego drugim građanima…'

Ipak, pitanje je je li normalno da Stepinac piše papi da je sa Slavkom Kvaternikom i Pavelićem razgovarao o projektu u kojem su Nijemci htjeli 200.000 Nijemaca iz Slovenije protjerati u Makedoniju. Pavelić je tada rekao da bi on uveo te ljude u Hrvatsku, a protjerao isti broj Srba. Stepinac mu je kazao da mu se to čini dobro, a nigdje pritom ne spominje Srbe koji bi bili protjerani sa svojih ognjišta', rekao je Klasić.

Pored toga, Klasić navodi primjer iz lipnja 1941., kada Stepinac kaže da vjeruje da kada bi 20 godina na čelu vlade ostao Pavelić, Srbi bi nestali iz Hrvatske.

'Na današnjem bi se sudu to svakako označilo kao etničko čišćenje', rekao je Klasić.

Kazao je kako bi, da je Porfirije upotrijebio teže riječi, to bilo razumljivo.

'No on je rekao da je problematično to da je Stepinac rekao da se Srbi ili pokatoliče ili protjeraju', kazao je Klasić.

Suočavanje s prošlošću proces je koji mora biti dosljedan, dugogodišnji, a ne da čelni ljudi države imaju Pavelićevu sliku po vikendicama i da se 15. svibnja obilježava dan hrvatskih boraca za slobodu. 'To ne može biti tako', istaknuo je Hrvoje Klasić.