Izvanredne mjere obrane od poplava proglašene su na širem području Gospića, a voda iz nabujalih korita rijeka Novčica i Bogdanica te bujice Tisovac poplavile su obiteljske kuće i gospodarske objekte. S poplavama se sve češće suočavaju i brojna priobalna područja na Jadranu
Hrvatska spada u skupinu od tri europske zemlje koje bi mogle imati velike posljedice od klimatskih promjena; kako na prirodne sustave, tako i na gospodarstvo, navodi HRT, izvještavajući o potencijalnom porastu razine mora.
Sve učestalija olujna nevremena s ekstremnim oborinama i visokim valovima ili sušna ljeta samo su neke od vidljivih posljedica klimatskih promjena.
'Potaknuli smo promjene koje, nažalost, ne možemo zaustaviti. Možemo im se prilagoditi, a radimo li to dovoljno brzo, tek ćemo vidjeti jer tu se radi o odricanju od određenih komfora na koje smo navikli. Mislim da bi to trebala biti puno prioritetnija tema u politici i društvu općenito', poručio je Igor Horvat iz DHMZ-a Rijeka.
vezane vijesti
Klimatske promjene u fokusu su riječkih znanstvenika. Na poznatoj plaži Sablićevo studenti odrađuju terensku nastavu. Mjeri se morfologija žala i analiziraju promjene koje nastaju na njemu.
'Kada se dogode problemi, onda ih shvaćamo, ali i brzo zaboravljamo. Recimo, 2019. godine bila su jaka juga i obalna plavljenja, ali zadnjih godinu i pol dana toga nije bilo pa se zaboravilo', kaže doc. dr. sc. Igor Ružić.
Zaboravili smo ili se jednostavno naviknuli - kao u slučaju poplavljene riječke gradske tržnice. Zavrnutih nogavica i u gumenim čizmama Riječani bi i u budućnosti mogli tuda prolaziti. Naime, prema simulacijama, koje je izradio riječki znanstveni tim u suradnji s kolegama iz Zagreba i Splita, ovako bi Rijeka mogla izgledati ako razina mora poraste za 60 cm, a uz to se dogodi i velika plima.
Ništa bolje ne prolazi ni južni Jadran.
'Na fakultetu pokušavamo analizirati kolike su opasnosti i koliko su mjere koje imamo na raspolaganju učinkovite. U laboratoriju smo izradili jedan model koji predstavlja pregradu koja bi se trebala izraditi na Neretvi. Slične su onima u Veneciji, pune se zrakom, podižu i sprječavaju prodor morske vode koji bi onda mogao ugroziti cijelu poljoprivredu. Ovo na Neretvi treba već danas', naglašava doc. dr. sc. Nino Krvavica, s Građevinskog fakulteta Rijeka.
Više možete doznati u prilogu HRT-a.
