Srbija je zauzela prvo mjesto, BiH treće, a Bugarska šesto. Srbija i BiH u toj su godini bile pogođene najtežim kišama i poplavama od početka mjerenja prije 120 godina, pokazao je Global Climate Risk Index

Na konferenciji o klimatskim promjenama koja se ovih dana održava u Parizu njemačka organizacija Germanwatch, koja sastavlja ova izviješća, objavila je da su poplave sredinom svibnja 2014. u Srbiji prouzročile štete veće od dvije milijarde dolara. U BiH je pak zbog poplava i klizanja tla preseljeno više od 90.000 ljudi. U Bugarskoj su jake tuče nanijele velike štete u poljoprivredi i turizmu te rekordan broj smrtnih slučajeva (31).

'Obrasci ekstremnih oborina nešto su s čime će se ljudi i države sve više suočavati u svijetu koji se zagrijava', rekao je Sönke Kreft iz Germanwatcha istaknuvši da posljedice globalnog zagrijavanja nisu pravedne jer uglavnom najviše pogađaju najsiromašnije zemlje koje ih najmanje uzrokuju, a istovremeno su i najmanje su spremne za obranu od njih.

U posljednjih 20 godina, od 1995. do 2014. najteže štete pretrpjeli su Honduras, Mijanmar i Haiti.

Kreft ističe da je indeks, koji se temelji na broju žrtava i gospodarskim gubicima, podsjetnik da konferencija o klimi mora ostvariti 'klimatske ambicije i globalnu solidarnost nužne za zaštitu osjetljivih populacija širom svijeta'.

Zanimljivo je da su Srbija i Bosna i Hercegovina također bile svrstane među 10 zemalja svijeta koje su 2012. godine najviše osjetile razorno djelovanje klimatskih promjena. Srbija se tada našla na šestom mjestu, a BiH na osmom, dok je Hrvatska završila na visokom, ali ne tako strašnom 24. mjestu.

Hrvatska u istočnoeuropskom vrhu

S druge strane u razdoblju od 20 godina, od 1993. do 2012. Hrvatska je ukupno završila na visokom četvrtom mjestu među istočnoeuropskim zemljama. Od nje su gore prošle samo Rusija, Rumunjska i Moldavija. Hrvatska ima prilično visoku prosječnu smrtnost u ekstremnim vremenskim nepogodama od 0,79 osoba na 100.000 godišnje, a ima i relativno velike štete po osobi od 86,52 dolara po glavi stanovnika godišnje kada se one usklade s kupovnom moći.

Stručnjaci Germanwatch upozoravaju da broj ekstremnih vremenskih nepogoda poput toplinskog vala u Rusiji i poplava u Pakistanu 2010. godine, sve više raste. Budući da one teže pogađaju zemlje u razvoju nego razvijene, koje imaju kvalitetnije sustave zaštite, preporučuju vlastima da se pokušaju bolje pripremiti za budućnost u kojoj bi ekstrema moglo biti sve više.

U razdoblju od 1993. do 2012. najgore su stradali Honduras, Mijanmar i Haiti. Od deset najugroženijih čak je osam iz skupine zemalja u razvoju s niskim prihodima. U ukupno 15-ak tisuća nepogoda život je izgubilo više od 530.000 ljudi, a štete su procijenjene na više od 2,5 trilijuna dolara.