Možda se to nekima čini kao neki tuđi ili čak nepostojeći problem, međutim klimatske promjene već su ovdje, a i nama će stići pred vrata prije nego smo se nadali. Stanovnicima malih pacifičkih otočnih zemalja, poput Tuvalua, Kiribata ili Maršalovih Otoka, već su stigle. Tamošnji ljudi već su suočeni s egzistencijalnom prijetnjom i izvjesnim potpunim nestankom čitavih njihovih nacija. Priče o potrebi efikasnog odgovora na najveći izazov stoljeća koji je pred nama s COP-a 27 i drugih konferencija nisu tek puste tlapnje
Razina mora ubrzano i nezaustavljivo raste i, prema predviđanjima, ti otoci će za nekoliko desetljeća u potpunosti potonuti. No pogodni za život prestat će biti mnogo prije toga. Već sada učestale vremenske neprilike, cikloni i visoke plime plave otoke na načine na koje nisu nikad u prošlosti te ugrožavaju plodnu zemlju i zalihe pitke vode. Porast razine mora utjecao je na sve, od tla na koje se ljudi oslanjaju za sadnju usjeva do cesta i energetske mreže. Troškovi života postaju previsoki, uzrokujući odlazak čitavih obitelji i nestajanje same nacije.
vezane vijesti
Cijele zajednice, čitava društva, bit će izbrisani s lica zemlje, ali međunarodna zajednica još uvijek nema puno konkretnog razumijevanja za njihove probleme. Kao i u drugim aspektima ljudskog djelovanja, prvi na udaru našli su se oni najranjiviji. Kada njihove zemlje, njihovi životi budu potopljeni pred nadirućim morem, problem neće nestati. Razina vode će nastaviti rasti, a na udaru će se naći i oni koji su mislili da su snažniji. Najveći gnjev im izaziva činjenica da podnose najveći teret problema za koji snose najmanju krivnju. Umorni su od obećanja i traže da se počne djelovati. Nužno je da se međunarodna zajednica obveže pomoći da ne nestanu čitave nacije i da ne postanu žrtve klimatskih promjena.
Nekima je Noina arka samo priča, ali djeci s Tuvalua mogla bi postati stvarnost prije punoljetnosti. Tuvalu, Kiribati i Maršalovi Otoci pozivaju na globalno rješenje koje će njihovim državama jamčiti 'trajno postojanje' nakon kraja nastanjivog životnog vijeka njihovih atola. Tuvalu je sa susjedima s Maršalovih Otoka pokrenuo The Rising Nations Initiative - plan od četiri točke koji uključuje potvrdu predanosti međunarodne zajednice očuvanju njihova suvereniteta, pokretanje programa prilagodbe za povećanje otpornosti i zaštitu sredstava za život, stvaranje repozitorija kulturne baštine otoka i potporu nacijama da steknu status svjetske baštine UNESCO-a.
Želja im je da međunarodna zajednica konačno shvati veličinu problema s kojim su suočeni i započne s procesom obvezivanja. Ono što predlažu nije nikad prije napravljeno – radi se o preseljenju ne samo ljudi, nego čitave nacije, cijele jedne kulture, a vlasti već razmišljaju o potpuno novom Tuvalu negdje drugdje. Potrebne su im garancije međunarodne zajednice da jednom kad više ne budu mogli živjeti na svojim otocima neće biti raspršeni na sve strane svijeta kao klimatski izbjeglice, već da će – njih oko 11 tisuća, koliko ih ima - ostati negdje na okupu kao cjelina i da će zadržati sve one specifičnosti koje ih čine jedinstvenom kulturom.
Nisu samo te tri zemlje ugrožene. I tropski turistički raj Maldivi suočava se sa sličnom sudbinom. Prema nekim znanstvenim predviđanjima, čak 80 posto površine Maldiva moglo bi biti nepogodno za život do 2050. godine. No Tuvalu i Maldivi tek su početak priče. Više od milijarde ljudi u idućim desetljećima naći će se ugroženo klimatskim promjenama te će tražiti drugi prostor za život.
Više od milijarde ljudi suočit će se s raseljavanjem u roku od 30 godina jer klimatska kriza i brz rast stanovništva potiču povećanje migracija s 'velikim učincima' i za zemlje u razvoju i za one razvijene, prema analizi. Prema podacima Instituta za ekonomiju i mir (IEP), 1,2 milijarde ljudi živi u 31 zemlji koja nije dovoljno otporna da izdrži ekološke prijetnje s kojima se suočavamo.
Devetnaest zemalja suočenih s najvećim brojem prijetnji, uključujući nestašicu vode i hrane te veću izloženost prirodnim katastrofama, također je među 40 najmanje miroljubivih zemalja svijeta, pokazao je prvi IEP-ov registar ekoloških prijetnji. Predviđa se da će mnoge od zemalja koje su u najvećem riziku od ekoloških prijetnji, uključujući Nigeriju, Angolu, Burkinu Faso i Ugandu, također doživjeti značajan porast stanovništva, navodi se u izvješću, što će dodatno potaknuti masovna raseljavanja.
Na konferenciji COP27, koja se od 6. do 18. studenoga održava u Egiptu, glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upozorio je da se svijet opasno približava točki bez povratka, onoj koja će klimatske promjene učiniti nepovratnima, no rekao je i da je dobra vijest to da svijet ima znanje, financije i tehnologiju za borbu protiv klimatskih promjena te da spasa još ima. No pitanje je je li za Tuvalu i njihove susjede već prekasno.
