Nakon dvotjednih pregovora sporazum u Parizu je potpisan, ali s puno više otvorenih pitanja nego odgovora, priopćili su iz Zelene akcije. 'Smanjivanje emisija predviđeno u sporazumu nije ni dovoljno niti u skladu s onim što nam govori znanstvena zajednica', smatraju u Zelenoj akciji
Financiranje čistog razvoja i prilagodbe na već postojeće negativne posljedice klimatskih promjena u zemljama u razvoju nisu jasno definirani, nastavlja se dalje, a povijesna odgovornost razvijenih zemalja nije uzeta u obzir i izuzeta je iz sporazuma. Ranije dogovoreni fond (Green Climate Fund) još je uvijek prazan, iako su se razvijene zemlje obvezale uplaćivati u njega 100 milijardi američkih dolara godišnje.
'Dogovor iz Pariza, koji treba stupiti na snagu 2020., baziran je na nacionalnim ciljevima koje su zemlje same volonterski predložile te u Parizu i usvojile. Taj zbroj predloženih nacionalnih ciljeva svijet trenutno vodi u zagrijavanje od 2,7 do 3,7 Celzijevih stupnjeva. Jasno je da ovakvim dogovorom i dalje nismo ni blizu sprečavanja klimatskih promjena', kaže Luka Tomac, koordinator klimatskog programa Zelene akcije.
Želimo li spriječiti to da se globalna temperatura povisi za više od 2 Celzijeva stupnja, tvrde u Zelenoj akciji, 80 posto sada poznatih zaliha fosilnih goriva (ugljen, nafta, plin) mora ostati neiskorišteno te kao globalno društvo moramo izaći iz 'fosilne ere' do sredine stoljeća. Potrebna nam je hitna transformacija energetskog sustava, ali i lokaliziranje proizvodnje.
'Dio teksta sporazuma koji se odnosi na napuštanje fosilnih goriva sredinom stoljeća i prelazak na obnovljive izvore energije jasan je pokazatelj da u budućnosti neće biti mjesta za fosilnu industriju. Što to točno znači za Hrvatsku? Hitan prestanak ulaganja u projekte poput termoelektrane na ugljen Plomin C te bušenja Jadrana zbog nafte', dodao je Tomac, navodi se u priopćenju.
Brojne studije i primjeri, smatraju u Zelenoj akciji, iz prakse pokazuju da su obnovljivi izvori energije postali zrela i komercijalno dostupna tehnologija koja ima svijetlu budućnost, otvara nova radna mjesta, omogućuje građanima da sami proizvode svoju energiju te je velik dio rješenja za klimatsku krizu. Za vrijeme trajanja klimatskih pregovora u Parizu, usprkos izvanrednom stanju u tom gradu, tisuće aktivista mreže Friends of the Earth International, zajedno s desecima tisuća drugih građana, okupile su se na ulicama kako bi zahtijevali klimatsku pravdu, mir i solidarnost s onima koji već trpe posljedice.
