Nisam ga osobno poznavao, ali Milan Bandić obilježio je Zagreb zadnjih 20 godina, rekao je Joško Klisović, SDP-ov kandidat za zagrebačkoga gradonačelnika, u emisiji Nedjeljom u 2. Izrazio je sućut obitelji, prijateljima i suradnicima preminulog zagrebačkog gradonačelnika.
'U ovom trenutku ne treba polemizirati o političkom radu i ostavštini Milana Bandića. Mislim da njegova obitelj, njegovi prijatelji i svi ljudi koji su ga voljeli imaju pravo da se dostojanstveno oproste od njega. Bit će vremena za to, ja neću do čina oprosta s njime, dok se obitelj ne oprosti, komentirati njegov politički život', rekao je Klisović na Nedjeljom u 2.
Klisović je rekao da je istovremeno realist i optimist vezano uz kandidaturu za gradonačelnika Zagreba. Treba više pozitivne energije, naglašava. Govorio je i o parlamentarnim izborima, rekavši da je SDP raskrstio s praksama koje su ga dovele do poraza. 'Tek kad sam vidio iskrenu odlučnost, osobito kod predsjednika SDP-a Peđe Grbina, da je odlučio da će ići do kraja stvarati novi SDP, odlučio sam se na kandidaturu za gradonačelnika', rekao je.
'Izborni poraz SDP-a jasan je, ali pouke smo izvukli i napravili promjene u stranci, gradeći modernu socijaldemokratsku stranku', dodaje. Na pitanje je li nezgodno što je na neki način oktroiran kao kandidat, rekao je da je jedini način da se sredi zagrebački SDP bio da se raspusti organizacija odnosno tijela zagrebačkog SDP-a, a u konzultacijama se došlo do njega kao kandidata.
Objasnio je da slogan "Mirni čovjek za Zagreb" označava staloženost, odlučnost, a ne paničnost. Nudi koncentriraniji pristup životu, radu i najbolja rješenja. Predlagat će ih, ali bit će u savezu s građanima. Ako postane gradonačelnik, prvi potez će biti da pošalje statičare u sve škole i vrtiće grada. Gradska uprava ne smije imati tajni pred građanima, ustvrdio je.
Kao kapitalni zagrebački projekt izdvojio je cjelovitu obnovu grada te promet, a prostor tvornice "Gredelj" urbanizirao bi tako da to postane kulturni i sportski centar. Na pitanje ima li plan, rekao je da će se graditi novcem iz proračuna, europskih fondova, u partnerstvu s privatnicima. Za veliki projekt poput Gredelja još nema plan, ali ima za manje projekte poput Jarunskog mosta koji bi trebao stajati oko 300 milijuna kuna, a trebao bi biti financiran europskim novcem 85 posto te kroz gradski proračun. Pristupne ceste stajale bi još 300 milijuna kuna. Centar za gospodarenje otpadom je također prioritetni projekt, financirati maksimalno europskim novcem, a bio bi smješten van granica grada.