Desetorici od trinaest sudaca/sutkinja Ustavnog suda, koji će u ponedjeljak u 11 sati odlučiti mora li predsjednik Zoran Milanović dati ostavku želi li u utrku za premijera, 7. lipnja istječe redovni osmogodišnji mandat. Ustavne suce bira Sabor, a kako je on raspušten, aktivirat će se ustavni mehanizam za iznimne situacije
Ustavom je propisano da ako na mjesto ustavnog suca kojem je istekao mandat nije izabran novi, postojećem sucu mandat se može produljiti, ali ne dulje od šest mjeseci. To znači da 10 sudaca, čiji redovni mandati istječu, mogu ostati u Ustavnom sudu najdulje do 7. prosinca.
Do tada će se konstituirati i novi Sabor, a tada će se vidjeti tko će od sudaca imati dovoljno podrške za reizbor. Suci se biraju iz redova istaknutih pravnika, sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti, piše 24sata.
vezane vijesti
Ne smiju biti članovi nijedne političke stranke niti svojim javnim djelovanjem i postupanjem smiju iskazivati osobnu naklonost bilo kojoj političkoj stranci. No suci se biraju dvotrećinskom većinom glasova zastupnika, pa je prilikom njihova odabira uvijek potreban politički dogovor ili svojevrsna politička trgovina. U Ustavni sud političke stranke već desetljećima zbrinjavaju za njih zaslužne političke kadrove na lukrativne pozicije, na kojima se ne trebaju previše pretrgnuti od posla.
Predsjednik suda je od 2016. bivši šef obavještajaca i Šeksov kum Miroslav Šeparović, kojeg oporba spominje kao osobu koja sve sporne odluke donosi u korist HDZ-a, pa tako, tvrde, nije srušio ni neustavan Zakon o neradnoj nedjelji. Profesorica ustavnog prava Ana Horvat Vuković tvrdi, primjerice, da ta odluka pati od teških propusta i da se njome Ustavni sud aktivno uključio u predizbornu kampanju vladajuće stranke, piše 24sata.
Optužen za korupciju
Na sudu su i bivši SDP-ovci Ingrid Antičević, Mato Arlović i Josip Leko. Sudac je i bivši HDZ-ovac Davorin Mlakar, koji se svojedobno austrijskoj banci lažno predstavio i kojeg su Austrijanci istraživali zbog sumnje da je primio 630.000 mita s bivšim članom Državnog izbornog povjerenstva Josipom Vreskom i HSS-ovcem Danijelom Ropušem. Kako tvrdi HRT, tri osumnjičenika dobila su novac u lipnju i srpnju 2007. U zamjenu, trebali su pomoći Austrijancu Alexu Kropiunigu riješiti problem prenamjene zemljišta u Šimunima iz poljoprivrednog u građevinsko-turističko.
Predsjednik Zoran Milanović u više navrata se tijekom svog mandata verbalno obrušio na Ustavni sud, posebice na Šeparovića. Tako je u proljeće 2002. ustvrdio 'dok sam ja sudjelovao u pisanju tog Ustava, Šeparović je bio fiškal s pet doktorata koji su mu napisali drugi'.
Odluka danas u 11 sati
Predsjednik Ustavnog suda sazvao je za ponedjeljak u 11 sati Stručni sastanak sudaca i nakon toga sjednicu suda na čijem je dnevnom redu točka - Nadzor nad ustavnošću i zakonitošću izbora u povodu izjave predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića da će se kandidirati na izborima za zastupnike u Hrvatski sabor, raspisanih odlukom predsjednika Republike 15. ožujka 2024.
'Mislim da će Ustavni sud u očitovanju reći da predsjednik ne može biti kandidat na izborima. Eksplicitne zabrane nema. Iz cjeline Ustava proizlazi da on ne može biti dio te kampanje, ali Ustavni sud će se po meni pozvati na svoju raniju praksu gdje je u predmetu iz 2011. godine, u kojem nije bilo eksplicitne zabrane, rekao da ne može biti ni kandidat na listi ni nositelj liste', kazao je Gardašević. To je slučaj Branimir Glavaš, koji je bio pravomoćno osuđen za jedno kazneno djelo. Zatim se pokušalo to da on bude nositelj liste na tim izborima', rekao je profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i stručnjak za ustavno pravo Đorđe Gardašević za N1.
