Pregovori oko sklapanja Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP) između Europe i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) započeli su u srpnju 2013. godine. Budući su američki proizvodni standardi i propisi o sigurnosti hrane liberalniji, a iz europske perspektive gledano i niži, među europskim proizvođačima hrane i potrošačima prisutna je bojazan kako bi zaključenje sporazuma moglo dovesti do niže kvalitete i sigurnosti hrane na stolovima naših građana
Upravo zbog niza nepoznanica i zabrinutosti javnosti, zastupnica u Europskom parlamentu i članica Odbora za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Biljana Borzan, još ljetos je uputila pitanje Europskoj komisiji o TTIP-u.
Iz Europske komisije su joj odgovorili da u pogledu pregovora o TTIP-u nema riječi o zaobilaženju ili snižavanju standarda EU-a. Naglasili su da se o standardima sigurnosti hrane EU-a ne pregovara u okviru TTIP-a ili bilo kojeg trgovinskog sporazuma. 'U području hrane Europska komisija vrlo je otvoreno naznačila da neće biti promjena u politikama EU-a ili standardima sigurnosti hrane, GMO-a i uporabe hormona ili beta-agonista u proizvodnji hrane', odgovorili su Borzan iz Europske komisije.
'Stav europskih socijaldemokrata i mene osobno jest taj da ovim eventualnim zaključenjem TTIP-a nikako ne smije doći do snižavanja standarda kada su sigurnost hrane i zaštita potrošača u pitanju, jer SAD u nekim sektorima ima mnogo niže kriterije. To je i bio sadržaj mog zastupničkog pitanja na koji je Komisija dala jasan, nedvojben odgovor u kojemu je dala do znanja da do snižavanja standarda neće doći. Europska komisija je institucija koja nije sklona davati paušalne izjave i stoga odgovor povjerenika Tonija Borga smatram važnim', istaknula je zastupnica Borzan.
To konkretno znači, navela je Borzan u priopćenju, kako klonirano, hormonski tretirano meso, zatim meso čišćeno klorom ili genetski modificirani proizvodi neće naći put do europskih potrošača.
'Postoje i neke razlike u standardima, no pritom treba imati na umu i razloge tih razlika, koje se kreću od drugačijeg, masovnog načina proizvodnje do općenito drugačijeg funkcioniranja sustava. Razlike se očituju u nepostojanju obveze označavanja GMO proizvoda u SAD-u, u pravilu veće dopuštene maksimalne vrijednosti mikotoksina, nepostojanje obvezne kontrole trihinele, korištenje hormona rasta u ishrani goveda, tretiranje peradi klorom u svrhu dezinfekcije, dok je u Uniji dozvoljeno samo vodenom parom', objasnila je ravnateljica Hrvatske agencije za hranu Andrea Gross-Bošković, priopćili su iz Ureda europarlamentarke Borzan.
