Prvi put otkada postoji Nacionalni odbor za praćenje pregovora jedan je premijer, točnije premijerka sudjelovala u njegovom radu. Barem se time pohvalila premijerka Jadranka Kosor, no malim kopanjem po internetu ustanovili smo da Kosor ipak nije govorila istinu. Ivo Sanader je, naime, kao premijer najmanje dva puta bio na sjednicama Nacionalnog odbora.
'Očekujemo završetak pregovora u ovoj godini. Vlada smatra to jednim od svojih glavnih ciljeva i glavnih stupova rada. Ja ću se redovito sastajati s pregovaračima, najmanje jednom mjesečno, a ako bude potrebno i češće. Formirali smo jedno povjerenstvo u kojem su samo ministri i koje počinje raditi na pripremi za povlačenje sredstava iz fondova, svega onoga što nam nudi financijski paket. Tražim od ministara da odsad osobno nadziru procese vezane za završetak pregovora u određenim poglavljima', poručila je premijerka Jadranka Kosor nakon sjednice Nacionalnog odbora za praćenje pregovora na kojem se raspravljalo o stanju pregovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji.
Upravo je zadnja rečenica premijerkine izjave ponukala novinare da se zapitaju što će raditi Bianca Matković koju je još Ivo Sanader postavio za koordinatora i nadzornika poslova što ih ministarstva moraju napraviti za završetak pregovora. Kosor na to pitanje nije htjela konkretno odgovoriti, nego je samo ponovila: 'Svaki ministar mora osobno provjeravati što je preostalo od poslova za završetak pregovora u njegovom ministarstvu. Ne može nijedan ministar prenositi na nekog drugoga svoje ovlasti, nego to mora odraditi sam. U poljoprivredi ima niz poslova, primjerice, prilagodbe vezane uz kokoši nesilice, i to ne može nitko drugi. To je vrlo ozbiljan posao koji mora odraditi Ministarstvo poljoprivrede.'
Što se pak tiče samih pregovora, Kosor je najavila da će odsad task force Savjeta za suradnju s Međunarodnim kaznenim sudom svakih tjedan do desetak dana slati izvještaj haškom tužitelju. Što se tiče poglavlja vezanih uz Sloveniju, Kosor se nada da će najmanje dva biti pokrenuta već 19. veljače.
Upitana je li teži posao brodogradnja ili topnički dnevnici, Kosor je odgovorila: 'Ništa što je ostalo nije jednostavno i lako, ali ćemo sve to riješiti zato što je to jedini put kojim možemo ići. Ja sam zamolila da riješimo ustavne promjene što prije zbog toga što se dobar dio poslova naslanja na njih. Zakone koji se naslanjaju na ustavne promjene zapravo smo pripremili i u trenutku kad Sabor izglasa promjene Ustava, mi praktički isti dan na sjednici Vlade možemo ići sa zakonima koji su preostali. I dalje u Vladi radimo kao da je apsolutno sve odblokirano i kao da se sve zatvara doslovce u mjesec dana. Mislim da je to najbolji pristup.'
Novinare je zanimalo i ima li Vlada plan ako privatizacija brodogradnje opet ne uspije. 'Mislim da ni u jednom poslu nije dobro krenuti s pretpostavkom da će taj posao propasti, ali naravno da se pripremamo i da se dogovaramo o mogućnostima da neka privatizacija ne uspije. To se može dogoditi i zato traju kontinuirani sastanci s predsjednicima uprava i sa sindikatima', kazala je Kosor.
'Temeljna ideja sastanka je bila za svako poglavlje odrediti i prepoznati ključni problem, bilo za otvaranje ili zatvaranje pregovora u tom poglavlju, i zaista smo do toga došli. Sada kroz tih 16 poglavlja pregled što je ključno, koje su ključne prepreke. Neki zahtjevi koje imamo su donošenje zakona, neki zahtjevi se tiču promjena Ustava, neki su uspostavljanje nekih institucija, neki su dokazi provedbe ili funkcioniranje institucija koje su uspostavljene, a neki su politički problemi. Nacionalni odbor će u skladu s onim što je izneseno izraditi i jednu vrstu pregleda 16 zadaća u 4 mjeseca. Stav je da se sve te glavne prepreke razriješe u prvoj polovici ove godine', rekla je nakon sjednice Odbora njegova šefica Vesna Pusić.
Na opasku novinara da nema šanse da tehnički uđemo u Uniju 2011. Pusić odgovara: 'To mora ovisiti o dužini potvrđivanja ili ratifikaciji ugovora u parlamentima 27 članica, a ne o dužini tehničkih pregovora. Mi tehničke pregovore moramo i možemo završiti u jesen ove godine. Ako to ispunimo onda proces ratifikacije može trajati 12-18 mjeseci. Moje je duboko uvjerenje da i trajanje ratifikacije otvara prostor za hrvatski angažman. Hrvatski parlament tu može otvoriti komunikaciju 'parlamentarci prema parlamentarcima' i može se pripremiti dogovorena prezentacija zvana 'slučaj Hrvatska' i mogu se pripremiti male grupe od 2-3 čovjeka koji bi išli u parlamente zemelja članica prezentirati hrvatski slučaj i tako doprinijeli da se ubrza proces ratifikacije.'
