Ukoliko ste dobili 'redovni' otkaz ugovora o radu (što podrazumijeva poslovno ili osobno uvjetovan otkaz, a ne i otkaz prouzrokovan odbijanjem/neobavljanjem posla za koji ste zaduženi – drugim riječima, ukoliko ste isprovocirali otkaz svojim ponašanjem), vaše prvo pravo je pravo na otkazni rok. Taj ovisi o dužini neprekinutog rada kod određenog poslodavca.

Otkazni rok od dva tjedna ostvaruje se ukoliko je radnik kod istog poslodavca neprekidno radio manje od jedne godine, a mjesec dana ako je u radnom odnosu kod istog poslodavca neprekidno jednu godinu. Nadalje, na mjesec i pol dana otkaznog roka pravo imaju oni koji su neprekidno radili dvije godine, i tako dalje, sve do maksimalna tri mjeseca, za one koji su neprekidno kod istog poslodavca odradili najmanje dvadeset godina. Također, ovi se otkazni rokovi povećavaju za dva tjedna radniku koji je kod poslodavca proveo u radnom odnosu neprekidno dvadeset godina, a navršio je pedeset godina života, i za mjesec dana ako je navršio pedeset pet godina života.

Drugo pravo je pravo na otpremninu. Ono se ostvaruje kod radnika koji su otkaz ugovora o radu dobili nakon najmanje dvije godine neprekinutog radnog odnosa kod istog poslodavca, a određuje se prema prosjeku posljednje tri plaće koje je radnik dobio prije otkaza. Iznos se naravno određuje s obzirom na dužinu prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. Također, postoje tzv. najmanje i najveće zakonom određene otpremnine. Resorno Ministarstvo rada, koje određuje ova prava, pitali smo da nam pobliže pojasni na koji način se određuju obje vrste otpremnina.

'Osnovna otpremnina se određuje na način da ista ne smije biti ugovorena, odnosno određena u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, zbrojeno za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (najmanja otpremnina). Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos najviše otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu (najviša zakonom određena otpremnina)', stoji u dopisu iz Ministarstva.

Sve bi ovo bilo divno i krasno, i uređen zakon prema kojem imate i pravo na otpremninu i plaćeni otkazni rok, kada biste u tom roku mogli naći posao. Nažalost, statistike pokazuju da je u RH broj onih koji dobiju otkaz i više ne pronađu posao svake godine sve viši i viši. Nažalost, sve je više i više onih kojima je nakon otkaza ugovora o radu preostalo samo treće pravo.

A treće pravo je pravo na korištenje novčane naknade za vrijeme nezaposlenosti prema posebnom propisu. Naime, nakon proteka otkaznog roka i prestanka radnog odnosa redovnim otkazom, prijavom na Hrvatski zavod za zapošljavanje radnici koji ispunjavaju uvjete pod kojima su dobili otkaz ostvaruju pravo na socijalnu pomoć.
Priloženi tekst odgovor je na pitanje fanova tportala na Facebooku, u sklopu našeg projekta Vi pitate, oni odgovaraju. I sami možete postaviti pitanje bilo kojoj osobi ili organizaciji preko pripadajuće aplikacije na Facebooku.