Hrvatska bi prema najavama odgovornih već tijekom rujna mogla ugroženim skupinama ponuditi cijepljenje trećom dozom u okviru borbe protiv koronavirusa. Naša zemlja tako slijedi put brojnih europskih država koje planiraju ili su se već odlučile na taj korak iako nema pouzdanih dokaza o njegovoj djelotvornosti
U ponedjeljak se ministar zdravstva Vili Beroš sastao s ravnateljima bolnica te je prema medijskim izvještajima najavljeno skoro cijepljenje zdravstvenih radnika trećom dozom cjepiva protiv koronavirusa.
Naš cijenjeni imunolog Stipan Jonjić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci za tportal je kazao, komentirajući uvođenje treće doze cjepiva u mnogim zemljama, da je u više navrata već javno prezentirao to da naš prioritet mora biti nastavak cijepljenja prvom i drugom dozom jer više od pola pučanstva još nije zaštićeno.
'Znamo da ova cjepiva ipak ne pružaju potpunu zaštitu od ponovne infekcije, ali očito štite od bolesti, napose od onih najtežih. Fiziološki gledano, baš ne vidim puno svrhe za treću dozu, jer kad vakcinirani eventualno dođu u kontakt s virusom, to će pobuditi tzv. memorijske limfocite B i T, koji će reagirati brže i snažnije, jer je to naprosto funkcija tih imunih stanica – da nas štite od ponovne infekcije. Međutim čak ni cijepljeni nisu 100 posto zaštićeni od težih bolesti, što je vjerojatno i razlog za to što su se brojne zemlje odlučile za treću dozu', poručio je Jonjić i dodao da nema dvojbe da će treća doza rezultirati povećanjem titra protutijela na SARS-CoV-2, što je vjerojatno korisno, ali za nekoliko mjeseci količina protutijela smanjit će se i nakon treće doze, jer je to naprosto fiziološki.
Doduše, dodao je, treća doza mogla bi biti ključna za ljude koji zbog inih razloga imaju oslabljen imunološki odgovor i treba ga osnažiti, u što spada i starija populacija.
'Izraelci su vidjeli da treća doza značajno smanjuje hospitalizaciju 50+ populacije. Još jednom naglašavam, meni bi bilo logičnije da se u ovoj fazi fokusiramo na što bolju cijepljenost prvom i drugom dozom, a da iduća doza bude onda kada cjepiva budu pokrivala i različite varijante virusa SARS-CoV-2, one koje su se pokazale ključnim i dominantnim za novo širenje virusa. Ovaj virus dominantno ulazi preko epitela našeg dišnog sustava pa je logično da kreatori budućih cjepiva trebaju voditi računa o tome, tako da ona rezultiraju jačim stvaranjem protutijela u sluznici koja bi neutralizirala virus i prevenirala infekciju. Ipak, virus stalno mutira i čini se logično da će nam trebati ne samo nova cjepiva, već i cjepiva koja pokrivaju te nove varijante koje budu dolazile. Naravno, tek ćemo vidjeti hoće li ih trebati davati samo starijima ili svima', istaknuo je imunolog Jonjić. Što se tiče mogućeg štetnog učinka treće doze, stručnjak navodi da svi trenutni podaci ukazuju na to da se nuspojave ne razlikuju od onih nakon prve i druge doze.
Europske zemlje planiraju ponuditi mogućnost cijepljenja trećom dozom samo ugroženim skupinama. Izrael je krajem srpnja, prvi u svijetu, pokrenuo kampanju kako bi se osobama starijim od 60 godina omogućilo da dobiju treću dozu, uglavnom cjepiva Pfizer/BioNTech.
Otad postupno spušta dob za treću dozu, unatoč pozivima Svjetske zdravstvene organizacije da se omogući prednost siromašnim zemljama koje su slabo cijepile svoje stanovništvo prije nego što se krene na dodatnu dozu. U nedjelju su Izraelci objavili da su spustili na 12 godina minimalnu dob za primanje treće doze cjepiva protiv koronavirusa.
Sjedinjene Američke Države slijedile su Izrael objavivši plan da će cijelom stanovništvu ponuditi dodatne doze cjepiva protiv koronavirusa počevši od rujna. Uvjet je da je prošlo osam mjeseci od kraja cijepljenja. Program cijepljenja trećom dozom pokrenut je premda milijuni Amerikanaca tek trebaju dobiti prvu dozu.
Europska agencija za lijekove (EMA) više puta istaknula je da je potrebno još podataka prije odobrenja dodatnih doza cjepiva, ali brojne članice već su preporučile novu dozu, a mnoge se pripremaju za sličnu odluku.
Europski centar za kontrolu i prevenciju bolesti (ECDC) objavio je u četvrtak da trenutno Austrija, Belgija, Francuska, Mađarska, Litva, Luksemburg i Slovenija preporučuju korištenje dodatnih doza, a Njemačka planira to odobriti ujesen. U međuvremenu su i Švedska, Danska, Poljska, Češka, Grčka i Cipar najavili da kreću s cijepljenjem trećom dozom. Švedska agencija za javno zdravstvo izdala je preporuku da se dodatne doze cjepiva protiv Covida-19 ponude imunokompromitiranima, objavio je Švedski radio. Na taj su se korak odlučili zbog sve većeg broja zaraženih među necijepljenima, navodi isti izvor.
Poljska će također dati treće doze cjepiva protiv koronavirusa ljudima sa slabim imunološkim sustavom, rekao je u petak ministar zdravlja, dok se najveća istočna članica Europske unije sprema za četvrti val koji već pogađa zapadne susjede.
Mađarska je prva zemlja u Europi koja je početkom kolovoza pokrenula kampanju cijepljenja trećom dozom. Do sada je, prema službenim podacima, relativno mali broj ljudi iskoristio tu priliku. Većina onih koji su primili treću dozu ranije su primili kinesko cjepivo Sinopharm, što ne čudi jer se još uvijek vodi rasprava o tome pruža li kinesko cjepivo dovoljnu zaštitu, osobito starijim dobnim skupinama.
Francuska od 12. rujna započinje s cijepljenjem trećom dozom starijih od 65 i onih koji žive u umirovljeničkim domovima. 'Svi stariji od 65 godina i oni s kroničnim bolestima moći će se naručiti za cijepljenje od početka rujna. Između druge i treće doze cjepiva Pfizera ili Moderne mora međutim proći pola godine', rekao je francuski premijer Jean Castex.
Austrija planira početi davati treće doze stanovništvu od sredine listopada, u početku ciljajući na visokorizične skupine, prvi put cijepljene sredinom siječnja. Kancelar Sebastian Kurz i ministar zdravstva Wolfgang Mückstein rekli su da će cijepljenje započeti u domovima za starije i nemoćne čim stigne odobrenje na europskoj razini.
Grčka i Cipar planiraju miješati cjepiva prilikom davanja treće doze jer tamošnji stručnjaci vjeruju da će se tako postići veća efikasnost. Španjolska ministrica zdravstva Carolina Darias najavila je da bi ta zemlja mogla početi davati treću dozu ugroženim skupinama, ali tek nakon odobrenja europske regulatorne agencije, a sličnog su stava i u Portugalu.
U ostatku svijeta Velika Britanija također planira početi cijepiti trećom dozom u rujnu, a u početku će se ograničiti na imunokompromitirane. Kina planira cijepljenje trećom dozom tek kad dosegne visoku stopu cijepljenosti u ukupnom stanovništvu. S druge strane u Rusiji su neke klinike već u srpnju počele nuditi nove doze ljudima cijepljenima prije šest ili više mjeseci. Ujedinjeni Arapski Emirati planiraju nove doze cjepiva ponuditi cjelokupnom stanovništvu, a Srbija treću dozu bilo kojeg cjepiva protiv koronavirusa nudi od 17. kolovoza svim građanima kojima je prošlo šest mjeseci otkada su primili drugu dozu.
Treću dozu bilo kojeg cjepiva protiv koronavirusa mogu primiti građani kojima je prošlo šest mjeseci od dana primanja druge doze.
Kambodža je 12. kolovoza počela nuditi nove doze cjepiva AstraZeneca osobama koje su primile kineska cjepiva Sinopharm i Sinovac. Čile je 11. kolovoza započeo s davanjem dodatnih doza, a slično namjeravaju Tajland, Turska i Urugvaj.