Prema prijedlogu teritorijalnog preustroja koji danas kreće u javnu raspravu Ministarstvo pravosuđa predlaže da se smanji broj općinskih i prekršajnih sudova te općinskih državnih odvjetništava. Tako bi, umjesto dosadašnjih 208 pravosudnih tijela (67 općinskih sudova, 61 prekršajnog suda i 33 općinska državna odvjetništva), u Hrvatskoj trebalo biti 95 (18 općinskih sudova, 15 prekršajnih sudova te 15 općinskih državnih odvjetništava). Prema riječima ministra pravosuđa Miljenića, svako mjesto koje sada ima županijski sud ubuduće bi imalo i općinski i prekršajni sud, a manja bi mjesta, umjesto općinskih i prekršajnih sudova, imala ispostave ili bi, kad bi došlo do potpunog ukidanja suda, imali sudbene dane.

'Ne mora svako mjesto imati svoju ploču i predsjednika suda. Mi smo samo nagomilali funkcija', kazao je Miljenić.

Izuzetak u novom teritorijalnom preustroju bio bi zagrebački Općinski građanski sud. Naime, zbog velikog priljeva predmeta, opterećenosti sudaca i zaostataka u radu, taj će se sud, inače nadležan za šire zagrebačko područje, razdijeliti na tri suda - Općinski građanski sud u Zagrebu - zapad, Općinski građanski sud u Zagrebu - istok i Općinski građanski sud u Zagrebu - jug.

U Ministarstvu pravosuđa nadaju se da će reorganizacijom doći do skraćivanja trajanja postupka, smanjenja broja zahtjeva za zaštitu prava na suđenje u razumnom roku, smanjenja broja zaposlenika, bolje mogućnosti organizacije radnih procesa, ravnomjernije iskorištenosti postojećih resursa, osnivanja zajedničkih službi, većeg broja rješavatelja predmeta, ujednačenije sudske prakse, ravnomjernije opterećenosti pravosudnih tijela, povećanja djelotvornosti, veće pokretljivosti pravosudnih dužnosnika i službenika, ali i lakšeg nadzora nad radom, koji vrše viši sudovi i ministarstva.

'Ovo sve što radimo je orijentirano na građane. Bit će otpora no mi ćemo ga izdržati i guramo dalje. Građani dobivaju poboljšanje usluga, a ne gube ništa. Gube predsjednici sudova koji to više neće biti, gube lokalni dužnosnici, gube oni koji su imali utjecaja u drugom stupnju, ali gube i oni koji možda nisu transparentno radili', poručio je Miljenić

Novim teritorijalnim preustrojem doći će i do kadrovskih promjena iako Miljenić tvrdi da otpuštanja neće biti. Naime, logistika koja je radila u općinskim i prekršajnim sudovima te općinskim državnim odvjetništvima koji sada postaju ispostave seli se u mjesta gdje će ubuduće biti općinski i prekršajni sudovi te ODO-a. Tako će, primjerice, knjigovođe koji su do sada radili na Općinskom sudu u Crikvenici nakon reorganizacije raditi na Općinskom sudu u Rijeci, s obzirom na to da će u Crikvenici ubuduće biti samo ispostava. U Ministarstvu pravosuđa, uvjerava Miljenić, sve su dobro izračunali pa će ispostave, izuzev otoka, biti udaljene 30 do 45 minuta od općinskog suda, prekršajnog suda ili općinskog državnog odvjetništva.

Osim toga, sam broj zaposlenih u tom dijelu pravosudnog sustava ipak će se smanjiti. Prema aktualnim podacima, na općinskim i prekršajnim sudovima te u općinskim državnim odvjetništvima trenutno radi 7.671 osoba, od čega ih 258 do 2018. odlazi u mirovinu. Istovremeno, u tom dijelu pravosudnog sustava 679 službenika je zaposleno na određeno, a od njih u sustavu će ostati samo oni koji su neophodni poput dijela zemljišno-knjižnih referenata.

'Što se tiče dužnosnika, bit će 113 predsjednika sudova i šefova državnih odvjetništava manje, ali toliko više dobivamo rješavatelja predmeta', poručio je Miljenić ponovivši da neće biti otpuštanja. 'Ideja je odlazak, bilo onih koji su pred mirovinom ili onih koji su zaposleni na određeno', dodao je ministar.

Iako će se broj zaposlenih smanjiti, Ministarstvo pravosuđa odlučilo se i na uvođenje nove funkcije - ravnatelja pravosudne uprave koji bi se trebao baviti logistikom poput javne nabave, financija, informatizacije, tehničkih poslova te poslova upravljanja imovinom. Zasad nije jasno koje će oni biti struk ni tko će ih i kako imenovati. To je, kazao je Miljenić, pitanje za javnu raspravu, no, po njegovu mišljenju, ti ravnatelji bi trebali više biti naslonjeni na ministarstvo te odgovarati i ministru i predsjedniku suda.

Reformirati će se i drugostupanjski, odnosno žalbeni postupak. 'Sve žalbe automatski će se unostiti u kompjutorski sustav i tada će se odrediti koji sud u tom trenutku može riješiti žalbu. O tome tko će rješavati žalbu, odlučuje kompjuter, a ne čovjek', rekao je Miljenić. Drugim riječima, iako je, primjerice, nepravomoćnu presudu donio sud u Dubrovniku, može se dogoditi da žalbu rješava sud u Splitu ili Vukovaru.

'To će skratiti žalbeni postupak, a osim toga, dobro je da se žalbe maknu iz malih sredina i da se određuje nasumce, jer je u malim sredinama veća mogućnost utjecaja na drugi stupanj', zaključio je Miljenić.
231478,223593,300170,294686