NOVA MILITARIZACIJA

Koji su razlozi za to što Trump želi izići iz nuklearnog sporazuma s Rusijom i zašto bi to moglo biti loše

24.10.2018 u 21:02

Bionic
Reading

Američki predsjednik Donald Trump planira povlačenje SAD-a iz 30 godina starog nuklearnog sporazuma s Rusijom. Ako odluka prođe, mogla bi narušiti odnose s Moskvom, europskim saveznicima, ali i povisiti tenzije s Kinom. Konkretno, riječ je o Sporazumu o uništenju i zabrani proizvodnje projektila kraćeg i srednjeg dometa (INF) koji su 1987. u Washingtonu potpisali tadašnji američki predsjednik Ronald Reagan i sovjetski predsjednik Mihail Gorbačov

Njime je zabranjena uporaba te razvoj krstarećih raketa lansiranih sa zemlje dometa od 500 do 5500 kilometara. Potpisivanjem sporazuma okončana je velika kriza iz 1980-ih godina izazvana raspoređivanjem sovjetskih projektila srednjeg dometa SS-20 s nuklearnim bojnim glavama koje su ciljale zapadne prijestolnice. Sporazumom nisu obuhvaćeni projektili koji mogu biti ispaljeni iz zraka ili s mora.

Još tijekom 2014. godine Obamina administracija je okrivila Kremlj da krši sporazum i obavlja testiranja krstarećih raketa. Ruski predsjednik Vladimir Putin u ožujku u govoru naciji javno je obznanio zapanjujuću vijest da će Rusija uskoro imati projektil koji će moći doseći SAD. S druge strane Rusija tvrdi da je i SAD kršio sporazum, što u Washingtonu odbacuju.

'Nećemo im dopustiti da krše sporazum i proizvode nuklearno oružje dok nama to nije dozvoljeno', kazao je Trump novinarima u subotu, najavivši povlačenje iz sporazuma. Svoje tvrdnje o ruskom kršenju sporazuma Washington temelji na razvoju ruskog krstarećeg projektila Novator 9M729 dometa 2600 kilometara. Rusija je taj potez ocijenila 'vrlo opasnim korakom'.

Mihail Gorbačov, sovjetski vođa koji je potpisao sporazum s Reaganom, nazvao je Trumpovu objavu neprihvatljivom i neodgovornom. SAD još uvijek treba formalno obavijestiti Rusiju da će napustiti sporazum, što će označiti početak povlačenja koje će se zbiti šest mjeseci poslije.

Eksperti su podijeljeni oko toga je li napuštanje sporazuma dobra ili loša ideja. Neki smatraju da će to omogućiti Rusiji da razvije više oružja i potaknuti utrku u naoružanju dok drugi smatraju da sporazum nepotrebno smanjuje američku vojnu moć.

Zašto bi SAD trebao ostati u INF-u

Stručnjaci smatraju da postojanje važećeg sporazuma smanjuje tenzije između Washingtona i Moskve. Zahvaljujući sporazumu obje zemlje su uništile oko 2600 krstarećih projektila, skupa s lanserima. To je od iznimne važnosti za Europu koja se nalazi u dometu projektila iz ruskih zaliha. Rusija bi zahvaljujući ovom oružju u kratkom roku mogla pokrenuti nuklearni udar na Europu.

Trump je, čini se, ovu odluku donio bez konzultacija s europskim prijateljima. Njemački ministar vanjskih poslova Heiko Maas u nedjelju je kazao da žali zbog takve odluke SAD-a, nazvavši sporazum važnim stupom europske sigurnosne arhitekture.

>>> Rusija uspješno testirala nadzvučnu raketu

Međutim europski vođe nikad nisu javno kritizirali Rusiju zbog kršenja odredbi sporazuma kako bi je dodatno pritisnuli da se povinuje odredbama, smatraju s druge strane Atlantika.

Stručnjaci su mišljenja da napuštanje sporazuma neće prisiliti Rusiju da igra po pravilima.

'Izlazak iz sporazuma neće ih natjerati da se pridržavaju sporazuma i samo će im poslužiti kao opravdanje da nastave gomilati zalihe dok optužuju Sjedinjene Države da su loši momci koji su odbacili sporazum', kazao je Vipin Narang, nuklearni stručnjak s Massachusetts Institute of Technology (MIT) za vox.com. Moguće je da Rusija želi proizvoditi više krstarećih raketa i da joj postojeći sporazum ograničava ambicije. Ako SAD 'podere' sporazum, Rusija će moći otvoreno i brže graditi te izgraditi cijeli arsenal, a sve tvrdeći da je i SAD poručio da je to u redu.

To bi moglo potaknuti novu utrku u naoružanju između dviju zemalja, poput one tijekom Hladnog rata, u kojem je svaka strana pokušati nadmašiti drugu moćnijim naoružanjem. Washington i Moskva će izgraditi cijeli arsenal krstarećih raketa. To, s drugim problemima u međusobnim odnosima, može potencijalno dovesti zemlje na ratnu stazu, što mnoge brine.

  • +9
Projektili Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Postoje načini da se prisili Rusiju da poštuje sporazum.

James Miller, američki podtajnik za obrambenu politiku od 2012. do 2014., smatra da je SAD trebao razviti krstareće projektile srednjeg i kratkog dometa koji mogu nositi nuklearne glave, a koji mogu biti lansirani s mora. INF ne zabranjuje SAD-u da razvija i testira krstareće projektile koji se mogu lansirati s aviona, brodova ili podmornica, već samo s kopna.

Ako bi se povećala zaliha ove vrste naoružanja, tada bi pritisak, financijski i vojni, mogao prisiliti Moskvu da sjedne za pregovarački stol i da se dogovori kako poboljšati sporazum na način koji bi bio prihvatljiv za obje strane.

No ako Trump napusti sporazum, SAD će ostati bez poluga kojima može utjecati na Rusiju po ovom pitanju, tvrdi on.

Zašto SAD treba napustiti sporazum

Drugi stručnjaci smatraju da je sporazum davno zastario. Glavni razlog, kažu za Vox, taj je što Amerika mora imati ovu vrstu oružja ako ga druge države ne žele prestati proizvoditi. Nema nade da će se Moskva vratiti u granice koje predviđa sporazum', napisao je Matthew Kroenig, nuklearni stručnjak Atlantskog vijeća u svom blogu nakon Trumpove objave.

'Nema smisla da SAD unilateralno ostane sputan limitima sporazuma koji ne utječe ni na jednu drugu zemlju', dodaje.

>>> Bolton poručio Moskvi da je pametnije da se ne miješa u američke izbore

Imati rakete koje se lansiraju s tla možda danas više nije i neće biti korisno kada se radi o mogućem sukobu s Rusijom, ali bi moglo biti nužno za obranu od rastuće vojne prijetnje iz Kine. To je argument koji John Bolton, koji je postao Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost u travnju, koristi godinama.

Prema izvještaju Pentagona za 2018. godinu, Peking je značajno unaprijedio svoj arsenal krstarećih raketa, što znači da će biti teže američkim ratnim brodovima pristupiti obali zemlje tijekom mogućeg sukoba. Stručnjaci smatraju da to za SAD predstavlja golemi nedostatak koji hitno treba otkloniti. Eric Sayers, vojni stručnjak Centra za novu američku sigurnost, izjavio je za Vox da ne bi bilo preteško postaviti krstareće rakete na tlo u blizini Kine – u Japan ili Filipine - naravno ako se te zemlje slažu s time. SAD bi također mogao razviti dalekometne krstareće rakete kako bi spriječio akciju kineskih brodova.

BOLTON u moskvi

Odbacivanje INF-a uvertira za START 2010.

John Bolton, Trumpov savjetnik za nacionalnu sigurnost, jedan je od glavnih protivnika sporazuma koji ograničavaju širenje naoružanja. Bolton je u utorak bio u Moskvi te je kazao da je s Putinom dugo razgovarao o INF-u i namjeri Washingtona da ga napusti.

Naglasio je da danas postoji nova strateška realnost u kojoj nuklearni projektili nisu više bilateralno pitanje, jer i Kina ima projektile koji bi bili izvan zakona po INF-u, da je Kina dio tog sporazuma, a i druge zemlje, poput Irana i Sjeverne Koreje. Potvrdio je da će napustiti sporazum unatoč ruskim primjedbama.

No analitičari smatraju da bi sada na red za odustajanje mogao doći START 2010., koji prestaje vrijediti 2020. godine. Taj sporazum je stupio na snagu 5. veljače 2011. godine, a cilj mu je limitirati američke i ruske nuklearne arsenale, najveće na svijetu. START 2010. od obje nacije traži smanjenje broja raspoređenih strateških nuklearnih glava na maksimalnih 1550.

Prije nego se pridružio administraciji u Bijeloj kući Bolton je taj sporazum nazvao dogovorom o unilateralnom razoružanju Sjedinjenih Država. SAD je raskinuo Antibalistički program iz 1972. još 2002., tvrdeći da mora razviti obranu protiv država kao što su Iran i Sjeverna Koreja.

I još, ovo oružje je jeftinije nego rakete koje se lansiraju iz zraka ili s mora jer se obično lansiraju s kamiona. Zrakoplovi, brodovi i podmornice su kompleksni za gradnju i skupi za održavanje, što čini krstareće rakete koje su smještene na tlu dobrim izborom.

U suštini, oni koji žele da SAD napusti sporazum kažu da ta država nema ključno oružje potrebno za obranu.

'Postoji razlog za to što ih Kina i drugi imaju i zašto ih Rusija razvija', kazala je Rebeccah Heinrichs, nuklearna stručnjakinja s Instituta Hudson.