U posljednjih nekoliko desetljeća svjedoci smo sve češćih i jačih vremenskih i klimatskih ekstrema: češćih toplinskih valova, jakih oborina, ali i dugotrajnih suša te jakih vjetrova. Takav trend nije znakovit samo za Hrvatsku, nego i za čitav svijet, a posljedica je globalnog zatopljenja čiji se uzroci pojašnjavaju djelovanjem čovjeka, to jest povećanjem koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi koje nastaje sagorijevanjem fosilnih goriva u industriji, energetici i prometu, napominje se u analizi DHMZ-a.

Neposredni uzroci i kronologija katastrofe

Naši stručnjaci konstatiraju da su neposredni uzroci stoljetne poplave na donjem dijelu toka rijeke Save iznadprosječne količine oborina koje su pale od 14. do 18. svibnja 2014, osobito na području istočne Hrvatske te sjeverne Bosne i Srbije. Osim toga, u slivu rijeke Save u posljednja tri mjeseca oborinama je prethodilo izuzetno vlažno razdoblje pa je tlo bilo zasićeno vodom.

Prema detaljnom prikazu (koji možete vidjeti na ovom linku), ciklonalni poremećaj nad našim krajevima premještao se dosta sporo dok je istovremeno crpio velike količine vlage iz Sredozemnog mora.

Ciklona je po visini svoj vrhunac dostigla upravo 15. i 16. svibnja, a njeno se središte tek vrlo malo pomicalo prema sjeveroistoku. Istovremeno je crpila dodatnu vlagu iz Sredozemlja i Crnog mora, a sa sjevera je povlačila hladniji zrak. Vrlo intenzivni procesi u cikloni doveli su do stvaranja debelog oblačnog sloja te jakih oborina na području sjeverne Hrvatske, ali i iznimno jakih te dugotrajnih oborina na većem području Bosne i Hercegovine te Srbije. Padala je uglavnom kiša, a u gorju i snijeg koji je u Bosni i Hercegovini mjestimice bio i obilan, objašnjavaju u analizi stručnjaci.

Uz ekstremne količine oborina stanje su otežale i niske temperature, osjetno niže od prosjeka za ovo doba godine, te jaki, na udare olujni, a ponegdje i orkanski vjetrovi na području sjeverne Hrvatske i u Dalmaciji. Primjerice, na automatskoj postaji Zagreb-Grič najjači izmjereni udar vjetra iznosio je 15. svibnja 100 km/h, a u Makarskoj je bura dostizala brzinu i do 115 km/h. Ovakav vjetar uzrokovao je materijalnu štetu pa je srušenih stabala bilo u Dalmaciji te osobito u sjevernoj Hrvatskoj. Mjestimice su letjeli i krovovi, a u Osijeku je bio prekinut tramvajski promet zbog pada stabla na električne vodove.

Vodostaji obarali sve rekorde

U razdoblju od 14. do 18. svibnja na područnim hidrološkim postajama donje Save registrirani su najveći vodostaji otkada postoje mjerenja. Dosadašnji maksimalni registrirani protoci za područje donje Save bili su reda veličina od 3500 do 4000 m3/s. No 17. svibnja DHMZ je kod Slavonskog Šamca izmjerio protok u iznosu od 6000 m3/s, što premašuje dosadašnje maksimume za oko 50 posto. Ovako visoki vodostaji i protoci posljedica su iznimno velike količine oborina u Bosni i Hercegovini te ekstremnih dotoka rijeke Bosne i rijeke Vrbasa.

Treba surađivati i pripremati se za ekstremniju budućnost!

U svojem zaključku DHMZ podsjeća da vrijeme i poplave ne poznaju granice te ističe da je potrebna suradnja susjednih zemalja na razmjeni meteoroloških i hidroloških informacija kako bi se takvi događaji mogli što preciznije predvidjeti i tako ublažiti moguće negativne posljedice. Potrebno je napraviti detaljnu analizu događaja u suradnji sa susjednim zemljama s ciljem izvlačenja poruka za budućnost.

Treba također naglasiti da se, nažalost, prema klimatskom scenariju o globalnom zatopljenju mogu očekivati sve češći vremenski i klimatski ekstremi uključujući poplave, suše, jak vjetar, toplinske valove i druge ekstreme. Stoga adaptaciju na očekivane klimatske promjene treba uzeti kao važnu odrednicu u donošenju planova razvoja društva, upozoravaju naši stručnjaci.